Novi izborni zakon i jačanje institucija zadnja su linija obrane Hrvata u BiH

-

Pregovori o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini propali su i u toj su zemlji raspisani opći izbori. Ravnopravnost konstitutivnih naroda nije zajamčena sadašnjim izbornim zakonom. Zbog ozbiljnosti situacije reagirale su brojne institucije, organizacije, ali i pojedinci. Matica hrvatska u veljači je vodećim svjetskim čelnicima uputila apel za ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini smatrajući da autoritetom i svojom funkcijom može utjecati da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne izgubi konstitutivnost i ravnopravnost, da ne bude doveden na rub nestanka u zemlji u kojoj živi već više od tisućljeća. U apelu MH inzistira da Hrvati sami u BiH biraju svoje predstavnike u domove naroda i člana Predsjedništva, te da se ni jedna važna odluka ne može donijeti bez konsenzusa sva tri ravnopravna naroda. To im jamči Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, čije bi neprovođenje dovelo današnju BiH na rub opstanka. Preobrazbom BiH u zemlju ravnopravnih naroda i građana toj se zemlji otvara i osigurava put prema europskim i euroatlantskim integracijama. Samo na taj način može se zajamčiti stabilnost Bosne i Hercegovine i šireg područja jugoistoka Europe.

Predsjednik MH Miro Gavran, ravnatelj HNK-a u Mostaru Ivan Vukoja, gospodarski tajnik MH Ivica Nuić i Božo Skoko s FPZG  / Snimio MIRKO CVJETKO

Na tom tragu Matica hrvatska je organizirala tribinu Sučeljavanja 19. svibnja na kojoj su o aktualnoj situaciji raspravljali Ivan Vukoja, ravnatelj Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, i Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Raspravom je moderirao Ivica Nuić, gospodarski tajnik MH, a potom ga je zamijenio potpredsjednik MH Damir Zorić. U tribini je sudjelovao i državni tajnik zadužen za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Saborskog odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić te saborski zastupnik Marin Miletić. Okupljenima se prvo obratio predsjednik MH Miro Gavran, koji se prisjetio slične tribine koju je MH održala prije tri godine, kada se također upozoravalo na stanje Hrvata u BiH. Danas to stanje još više zabrinjava, napomenuo je Gavran, s čime se složio i Nuić, koji je naglasio prava konstitutivnosti Hrvata u BiH.

Bošnjačka krađa hrvatskoga političkog predstavništva

Ivan Vukoja predstavio je postavke današnjega političkog stanja u BiH. Daytonska BiH definirana je kroz tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska). Federacija je, prema njezinu vlastitom ustavu, stvorena spajanjem teritorija koji su bili pod civilnom upravom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH. Ona je kantonalno uređena, za razliku od unitarne RS. Ustavni sud BiH je 1999, na apelaciju tadašnjeg predsjednika Alije Izetbegovića, konstatirao da je konstitutivnost triju naroda na cijelom teritoriju države temeljno načelo Ustava BiH, napominje Vukoja. Samim time entiteti su tek posljedica prava konstitutivnosti. Vukoja podsjeća da je pod izlikom te ustavne kategorije mijenjan i ustav Federacije BiH po kome su realno Srbi jedini konstitutivni narod u RS, a Hrvati su značajno izgubili elemente konstitutivnosti u Federaciji.

Vukoja naglašava da je konstitutivnost zapravo ustavotvornost. Time je Ustav BiH izraz političke volje i hrvatskog naroda, a također se ustav ne može ni mijenjati bez legitimne hrvatske političke volje. Hrvati nisu samo ustavotvoran narod nego i državotvoran i suveren narod. Ako jedan narod nije jednakopravan s ostala dva, onda je to kršenje ustava i mirovnog sporazuma, poručuje Vukoja. Kao condition sine qua non Vukoja naglašava važnost legitimna i slobodna predstavljanja nekog naroda vlastitim političkim predstavnicima. To je ključno pitanje izbornog zakona. Postojeći izborni zakon ne jamči Hrvatima legitiman izbor njihovih političkih predstavnika. U već tri mandata mjesto hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu BiH popunjava netko tko je isključivo izraz većinske bošnjačke političke volje. Još je opasnija mogućnost postojećeg izbornog zakona da Bošnjaci svojom brojnošću mogu ostvariti punu dominaciju na način izbora „svojih Hrvata“ (Bošnjaci koji se izjašnjavaju kao Hrvati) u hrvatski klub Doma naroda i ovladati cjelokupnom izvršnom vlasti na razini Federacije, objašnjava Vukoja.

Rješenja nema bez SAD-a

Ta mogućnost stvorena je amandmanima na Ustav koje je dopustio Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch. Božo Skoko naglašava kako u Hrvatskoj postoji konsenzus oko položaja Hrvata u BiH, što nije uvijek bio slučaj u hrvatskom političkom prostoru. Prepoznat je i aktivan rad trenutnog sastava Vlade oko tog pitanja. Skoko je podsjetio kako su manjak interesa i zaokret prema Sarajevu za vrijeme predsjedavanja Stjepana Mesića i doveli do toga da Hrvati postanu „lak plijen“, a pojedini Visoki predstavnici su donosili odluke na štetu hrvatskoga naroda (npr. u slučaju Hercegovačke banke, podržavanja unitarističkih bošnjačkih struja). Donekle se stvari mijenjaju s Ivom Josipovićem, ali je bilo potrebno cijelo desetljeće da se ponovno aktivno pokrene politika zaštite Hrvata u susjednoj zemlji. No Skoko uviđa ovdje daleko nepovoljniju situaciju jer su Bošnjaci brojčano daleko jači i nemaju interesa za kompromis. Bošnjački vođe nisu dorasli zadaći, smatra Skoko i podsjeća da je bilo lakše pregovarati s Alijom Izetbegovićem nego s Bakirom, koji vodi Stranku demokratske akcije (SDA) bez ikakva vizionarskog ili dalekosežnog pogleda. Uostalom, napominje Skoko, u Sarajevu se ne može izreći ništa pozitivno o Hrvatima i Hrvatskoj bez ozbiljnih političkih posljedica, pa su hrvatsko-bošnjački odnosi iznimno nategnuti.

BiH nije više ključna politička tema zapadnih saveznika, iako im je sasvim jasno da je BiH potpuno nefunkcionalna država. Skoko spominje neke njemačke stručnjake koji savjetuju svojim vlastima da je lakše „riješiti“ BiH s dvjema nepoznanicama nego s trima. Iako su hrvatski dužnosnici vrlo dobro upoznati s tim stanjem, Skoko upozorava da hrvatska javnost vrlo malo razumije stvarne probleme izbornog zakona i rješenja. U njegovu istraživanju o stavovima prema BiH, hrvatska javnost ne prepoznaje ni entitete, a kamoli izborni zakon ili političke ideje Srba i Bošnjaka, već sve zastaje na Muji i Hasi te simpatičnom Sarajevu. Skoko je kritičan i prema američkoj politici koja je vrlo pasivna, ali rješenja bez Sjedinjenih Država nisu moguća. Ujedno podsjeća da je bošnjačko lobiranje u američkoj politici mnogo bolje od hrvatskog, a mnogi Bošnjaci ušli su i u visoke politike Amerike i Europe, gdje imaju utjecaj na kreiranje politika prema BiH. Skoko zaključuje da je važno naglasiti kako nema BiH bez Hrvata i da je zadnja linija obrane hrvatskih interesa novi izborni zakon.

Bez konstitutivnosti Hrvata nema ni BiH

Kako je napomenuo potpredsjednik MH Damir Zorić, nekadašnji veleposlanik RH u BiH, mjesto člana Predsjedništva nije toliko presudno koliko pozicija Doma naroda. Vukoja ipak smatra da član Predsjedništva ima golemu simboličku važnost, uz utjecaj na vanjsku politiku BiH i korištenje veta. No u konkretnoj je i svakodnevnoj politici Vlada Federacije ključna, a nju uspostavlja i podupire ona snaga koja kontrolira Dom naroda. Vukoja upozorava na mogućnost da Bošnjaci u potpunosti ovladaju Hrvatskim klubom u Domu naroda, čime neće samo uspostaviti samostalno izvršnu vlast, već će moći mijenjati Ustav BiH čak i do razine ukidanja konstitutivnosti. Skoko upozorava da je potrebno jačati i institucije te meku moć, s utjecajem u gospodarske pore BiH, medije, medicinu, obrazovanje, ne samo u Hercegovini i Srednjoj Bosni. S jačanjem takve pozicije neće se više moći ignorirati Hrvate u BiH, bez obzira na njihov broj.

Zorić također gleda na utjecaj zaštitničkih sila, pa dok se Srbi uzdaju u Rusiju, a Bošnjaci u Tursku, pita se komu se mogu obratiti Hrvati. Vukoja mu odgovara kako se među Hrvatima u BiH stvorila određena inačica „mi sami“, posebno nakon gubitka nade i očekivanja da će netko drugi riješiti problem. Potrebno je unutar samog hrvatskog naroda napraviti određeno propitivanje kriterija i vrijednosti kako Hrvati u BiH mogu biti subjekt. Vukoja podsjeća da se iz mira u samo mjesec dana može doći do rata, pa stoga i naglašava da su Hrvati u BiH jedan od najvažnijih strateških interesa RH. Ako nestane Hrvata u BiH, ako oni izgube konstitutivnost, ta će se država pretvoriti u dva politička entiteta s dvama vanjskopolitičkim zaleđima koja ne odgovaraju europskim interesima. S konstitutivnim Hrvatima BiH će uvijek imati Hrvate u zakonodavnoj vlasti, vojsci, policiji, obavještajnim službama, diplomaciji, u svim segmentima koji čine državu. To nije pitanje solidarnosti prema istom narodu u susjednoj zemlji, niti trošak iz državne riznice, naglašava Vukoja, već temeljno interesno pitanje Republike Hrvatske.