Čitamo povijest i branimo domovinu

-

U ovom turbulentnom povijesnom trenutku, kad naša sadašnjost ispisuje važne stranice europske i svjetske povijesti, održan je Deveti festival povijesti Kliofest od 17. do 20. svibnja. Festival nazvan po muzi Klio, zaštitnici povijesti zainteresiranoj javnosti ponudio je niz predavanja, predstavljanja knjiga, okruglih stolova i tribina, izložbi te sajam knjiga. Posebna je pozornost bila usmjerena Ukrajini, o čemu se govorilo na okruglom stolu Ukrajina, Europa i svijet nakon ruske agresije.

Nakon dvije pandemijske godine festival je, napokon, u potpunosti održan uživo, a moglo ga se pratiti i mrežnim putem, za što su zaslužni studenti Umjetničkog fakulteta Sveučilišta Vern. U tri dana održano je gotovo osamdeset različitih tematskih događanja, a predstavljeno čak četrdeset novih historiografskih naslova. Program je održan na nekoliko lokacija, a glavnina Kliofesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK). Za organizaciju su zaslužni Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, udruga Kliofest, NSK, Društvo za hrvatsku povjesnicu te još sedam suorganizatora.

Redoviti profesor s Odsjeka za povijest FFZG-a Damir Agičić, zaslužan za osmišljavanje i organizaciju Kliofesta / Snimio Dominik Andreić

Nova izdanja Matice hrvatske

U sklopu festivala održan je i sajam knjiga u NSK. Posebnu pozornost privukla su historiografska izdanja Matice hrvatske, osobito upravo objavljeni sedmi svezak edicije Povijest Hrvata Prijelomna vremena: hrvatske zemlje nakon 1918, koji tematizira bremenito 20. stoljeće. Knjiga je predstavljena 24. svibnja u Matici hrvatskoj, a u toj je prigodi potpredsjednik MH Mario Jareb izrazio nadu da će se ovim izdanjem stati na kraj različitim manipulacijama hrvatskom poviješću 20. stoljeća. Na sajmu su bili dostupni i ostali objavljeni svesci te edicije, kao i vrijedni Matičini zbornici: 1918. u hrvatskoj povijesti, 1914. Prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, potom Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu, 110 godina Hrvatske seljačke stranke, dva zbornika Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971, Hrvatsko proljeće u sjećanjima suvremenika, kapitalna monografija Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914‒1918. Manfrieda Rauchensteinera, Povijest knjige Aleksandra Stipčevića, Slaveni u renesansi Slobodana Prosperova Novaka i nova studija Hrvatska seljačka stranka u borbi za hrvatsku samostalnost do 1941. Zorislava Lukića. Po završetku sajma sva izdanja Matice hrvatske mogu se kupiti u Knjižari Matice hrvatske u Matičinoj 2.

Ukrajina, Europa i svijet nakon ruske agresije

Održano je i sedam izložbi među kojima je Zavod za hrvatsku povijest 1971.-2021. povodom polovice stoljeća postojanja te institucije, a u organizaciji Odsjeka za povijest odnosno osoblja knjižnične Zbirke za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Povodom stogodišnjice Rapalskog ugovora, kolege iz Ljubljane priredili su izložbu Rapalska granica: četvrt stoljeća postojanja i stoljeće baštine i sjećanja. Ponovljena je i već viđena izložba povjesničara Damira Stanića iz Hrvatskoga državnog arhiva o Hrvatima u Tridesetogodišnjem ratu Tko su bili ti „strašni Hrvati“?, a o kojoj je već pisano u 633. broju Vijenca.

Program je započeo službenim otvaranjem na kojem su prisustvovali izaslanica ministrice kulture i medija Jelena Glavić-Perčin, izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Maja Petrić, izaslanik gradonačelnika grada Senja Mislav Bilović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, Anita Šikić iz Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a, Mario Kevo u ime rektora HKS-a te ostali službeni uzvanici i gosti. Pozdravnu riječ održala je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević, koja je priopćila o digitalizaciji 142 pisma oca hrvatske historiografije Ivana Lučića iz 17. stoljeća. Riječ je o pismima o kojima su objavljeni brojni radovi, a uskoro će digitalnim putem postati dostupna svima. Redoviti profesor s Odsjeka za povijest FFZG-a Damir Agičić, zaslužan za osmišljavanje, organizaciju i provedbu čitavog festivala, ispričao je uvodne napomene o održavanju festivala te zahvalio pokroviteljima i osoblju uključenu u projekt.

„Čitamo povijest i branimo domovinu.“ Tim se riječima mrežnim putem obratio Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu na okrugom stolu Ukrajina, Europa i svijet nakon ruske agresije. Kamenjecki je prepričao doživljaje neočekivanog izbijanja rata te odvijanje akademske nastave u ratnim uvjetima: „Dio studenata nastavu prati online iz inozemstva, dio se našao na privremeno okupiranu teritoriju.“ Ukrajinski povjesničar Vladimir Rižovski komentirao je posljedice ruske invazije na poglede u proučavanju Ukrajine i jugoistočne Europe te ustvrdio kako će sada i zapadne države s imperijalnom prošlošću preispitati svoju kolonijalnu baštinu. Vojni aspekt analizirao je Robert Barić te ustvrdio da je Rusija učinila „stratešku miskalkulaciju prvog reda“ podcijenivši ukrajinsku obrambenu motiviranost i popularnost političkog vrha u Kijevu. Također je naglasio da njega nije iznenadila invazija objasnivši dugu tradiciju ruske strategije teritorijalnog širenja sa svrhom postizanja povoljnih, obranjivih granica. Prepričao je ruske pokušaje držanja Ukrajine u svojoj interesnoj sferi te najavio i mogućnost vojnoga poraza Rusije. Novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić prepričao je medijski prikaz Ukrajine u ruskim medijima, zaključivši da se klima za invaziju pripremala godinama unatrag. Okrugli stol moderirali su Magdalena Najbar-Agičić i Tvrtko Jakovina, koji je usporedio različite doživljaje ljudi iz svijeta na rusku invaziju. Jedan od zajedničkih zaključaka bio je kako je ruska invazija ojačala ukrajinski identitet i privela kraju proces formiranja zasebne ukrajinske nacije. Pritom su Kamenjecki i Ryzhovski ispričali zanimljiv uvid u taj proces u posljednjih trideset godina. Izražena je i zabrinutost oko novih geopolitičkih promjena, gdje Kina dolazi kao novo žarište.

U sklopu festivala održan je i sajam knjiga u NSK. Posebnu pozornost privukla su historiografska izdanja Matice hrvatske

Hrvati i Kina

A o Kini je bilo riječi i na okruglom stolu Kina i jugoistočna Europa u povijesnoj perspektivi, koju je moderirao Ante Birin. Ondje je Goran Đurđević izlagao o arheološkim ostacima kineske kulture koji su pronađeni u jugoistočnoj Europi. Među njima su i kineski novčići iz 18. stoljeća pronađeni u Hrvatskoj, u Zadru i na Visu. Kineska profesorica Ziyi Ouyang predavala je o hrvatskom jeziku u Kini te o kineskom jeziku i njegovoj promociji u jugoistočnoj Europi. Njezin kolega Yuchao Peng govorio je o hrvatskim piscima koji su napisali putopise o Kini. Osim poznatog Marka Pola, Peng je govorio i o misionaru s početka 17. stoljeća Ivanu Uremanu, zatim Slavku Dikliću i Hrvoju Grguriću, koji su i Kini završili nakon Velikog rata, te Andriji Štamparu, koji je Kinu posjetio u međuratnom razdoblju da bi uvelike pomogao u uspostavi zdravstvene službe. Zvonimir Stopić govorio je o vezama Kine s Jugoslavijom za vrijeme Hladnog rata istaknuvši tri važne i simbolične godine; 1948, 1958. i 1968. Profesor Ivica Bakota govorio je o aktualnim odnosima Kine prema jugoistočnoj Europi i Hrvatskoj te jačanju gospodarskih i kulturnih veza. Docent Goran Bilogrivić govorio je o problemu integracije kineske povijesti u sveučilišnu nastavu te nedostatku relevantnih stručnjaka za to područje. Predstavljene su i dvije nove knjige Svila, zmajevi i papir te Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci – Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.

Na Kliofestu je predstavljeno četrdesetak novih historiografskih knjiga. Anamarija Pupić-Bakrač, Nenad Bukvić i Tatjana Šarić govorili su o trima novim knjigama, među kojima je i knjiga pokojnoga hrvatskog povjesničara na svjetskom glasu Ive Banca. Njegovu knjigu Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta dovršila je Tatjana Šarić prema dostupnom rukopisu koji je Banac ostavio iza sebe. Šarićeva je zaslužna i za još jednu knjigu, Deseta sjednica CK SKH, u kojoj je kao autorica izdvojila važne dokumente naslovljene sjednice, važne za razumijevanje Hrvatskog proljeća. Knjiga Nenada Bukvića, Gastarbajteri pod nadzorom Službe državne sigurnosti pruža uvid u izvještaje SDS-a koji su rezultirali kontrolom radnika na privremenom radu u inozemstvu šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, a rezultat je autorova sudjelovanja na projektu Courage.

Kako je operirala UDBA

O obavještajnim službama moglo se čuti i na predstavljanju upravo izišle knjige Josipa Mihaljevića Kako je operirala UDBA. Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, o kojoj će biti još dosta riječi. Predstavljene su i knjige o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poput dvojezične knjige Dinka Šokčevića Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj te knjige Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive Dražena Živića, Sandre Cvikić i Tomislava Žigmanova. Bilo je pritom govora o demografiji, mogućim zakonskim i institucionalnim rješenjima.

Tema okruglog stola Hrvatska historiografija između tradicionalnosti i modernosti bili su novi pristupi u historiografiji. Stol je održan o tridesetoj godišnjici osnivanja Povijesnoga društva Otium, a moderirao ga je profesor Neven Budak. Povjesničarka Zdenka Janeković Römer osvrnula se na rani rad Društva te je govorila o novim temama i pristupima u domaćoj, europskoj i svjetskoj historiografiji. Ocijenila je da je domaća historiografija nadišla tradicionalni pristup u svim područjima osim u modernom i suvremenom razdoblju, gdje još ima posla s utvrđivanjem osnovnih činjenica. Ukazala je i na probleme i ograničenja suvremene historiografije poput utjecaja politike, podcjenjivanja humanistike, financiranja itd. Docent Branimir Janković govorio je o promjenama u metodologiji domaće historiografije, utjecaju trendova i sukobu generacija. Raspravljani su i novi trendovi poput globalne povijesti i povijesti emocija. Povjesničarka umjetnosti Ana Kutleša govorila je o projektu virtualnog Muzeja susjedstva Trešnjevka s potpuno digitalnim fundusom u kojem je suautorica, kao o primjeru prezentiranja povijesti u javnosti. Sveučilišna asistentica Petra Kolesarić prezentirala je istraživanje o odnosu studenata povijesti prema digitalnim povijesnim sadržajima. Prema istraživanju, studenti značajno koriste digitalne sadržaje, koje su se skloni koristiti i za akademske potrebe. No nisu potpuno zadovoljni povijesnom točnošću te opsegom i tematikom tih sadržaja.

Posljednjega dana festivala održan je panel Povijesna baština Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je predstavljena digitalizirana te time dostupnija i ovjekovječena arhivska građa iz povijesti Zagrebačkog sveučilišta. Četverodnevni događaj završio je dodjelom nagrada povjesničarima. Nagrada Ivan Lučić za ukupan doprinos historiografiji dodijeljena je Zdenku Radeliću za 2020. te Bruni Kuntić-Makvić za 2021. godinu. Nagrada Mirjana Gross za najbolju knjigu uručena je Boženi Vranješ-Šoljan za knjigu Dalmacija – stoljeće povijesnih i demografskih mijena te Vjeranu Kursaru za knjigu Croatian Levantines in Ottoman Istanbul. Nagrada Vjekoslav Klaić za popularizaciju povijesti dodijeljena je Branku Radoniću za promociju povijesti Vrgorske krajine i Hanu Uzeirbegoviću za radionice Virtualna povijest. Ista nagrada dodijeljena je i za 2019. hrvatsko-slovenskom dijelu projekta Courage Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i voditeljice Teodore Shek Brnardić. Nagradu Ferdo Šišić za najbolji studentski diplomski rad primili su Filip Pavelić za 2020. s radom Ekološki čimbenici gladi u Srednjoj Lici u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća pod mentorstvom Hrvoja Petrića te za 2021. Nika Ćurić, s radom Urota zrinsko-frankopanska u likovnoj umjetnosti i razvoj kulta u 19. stoljeću pod mentorstvom Sanje Cvetnić i Filipa Šimetina Šegvića.