Važan prinos hrvatskoj botanici

U Križevcima je 27. travnja 2022. u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima održano prvo javno predstavljanje nove knjige Tonija Nikolića Osnove botaničke nomenklature s etimološkim rječnikom.

Toni Nikolić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se sistematskom botanikom, taksonomijom i filogenijom te istraživanjima flore, bioraznolikosti i biogeografije. Autor je ili koautor više od 400 znanstvenih i stručnih radova, dvadesetak knjiga, više od dvjesto poglavlja u knjigama te je bio voditelj ili suradnik na brojnim znanstvenim i stručnim projektima. Dobitnik je nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2014. za djelo Sistematska botanika – raznolikost i evolucija, uz koju ide i Praktikum sistematske botanike. To je jedino takvo djelo u hrvatskom prirodoslovlju napisano na hrvatskom jeziku. Poznat je i kao autor vrhunskih fotografija bilja i prirode, a član je brojnih hrvatskih, europskih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruženja.

Izd. Alfa, Zagreb, 2022.

Uvodno se obratila predsjednica Ogranka MH u Križevcima Renata Husinec koja je podsjetila da je na Učilištu prije svega nešto više od godinu dana predstavljena Nikolićeva Flora Croatica, istaknuvši da je to novo djelo ne samo doprinos botanici nego i hrvatskoj leksikografiji. Marijana Ivanek-Martinčić pozdravila je prisutne u ime Visokoga gospodarskog učilišta i predstavila autora knjige. Govorila je o značenju nomenklature te o etimologiji općenito. Danijela Novoselić, glavna urednica knjige i predstavnica izdavača, poduzeća Alfa, govorila je o dugogodišnjoj suradnji s prof. Nikolićem te objavi mnogih vrijednih izdanja iz područja botanike kojih je autor prof. Nikolić.

Autor je predstavio koncept i sadržaj knjige koji je podijeljen na četiri cjeline. U prvoj cjelini koja ima devet glavnih poglavlja i više potpoglavlja prikazane su osnove narodne i botaničke nomenklature s glavnim smjernicama njezina razvoja i s posebnim naglaskom na Međunarodni kodeks botaničke nomenklature. Druga cjelina donosi etimologiju generičkih naziva, tj. naziva rodova hrvatske flore, a time i naziva za sve više taksonomske kategorije. U trećoj je cjelini etimologija specifičnih epiteta za sve vrste i podvrste hrvatske flore. U četvrtoj cjelini govori se o autorima naziva. Kratica imena autora koji je svojtu opisao i imenovao dio je svakog znanstvenog imena, a u knjizi su opisane biografije svih onih botaničara koji su opisali i imenovali dvadeset ili više biljnih vrsta ili podvrsta koje nalazimo u hrvatskoj flori. Tablično su također navedeni botaničari čiji je rad bio nešto skromniji, odnosno oni koji su opisali manji broj vrsta, a među njima i brojni hrvatski botaničari kao što su: Vukotinović, Schlosser, Bogdanović, Horvat, Horvatić, Kranjčev, Trinajstić...

Knjiga je namijenjena svima koji koriste latinske nazive biljaka – biolozima, šumarima, agronomima, farmaceutima, biotehnolozima, onima koji to jesu ili će to tek postati, polaznicima tematskih tečaja, floristima, profesionalcima i amaterima, vrtlarima te onima kojima ova materija može biti zanimljiva.

Profesor Nikolić zaokupio je pažnju brojnoga slušateljstva govoreći o razvoju i značenju botaničke nomenklature, o primjerima botaničkih imena i njihovoj etimologiji, odnosno podrijetlu i značenju, kao i o zanimljivom i burnom životu francuskog botaničara A. M. F. J. Palisota de Beauvoisa, čiji je kratki životopis iznesen u knjizi među životopisima drugih 49 botaničara koji su opisali i imenovali najmanje dvadeset biljnih vrsta ili podvrsta.

Predstavljanju su prisustvovali učenici i nastavnici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog i Srednje gospodarske škole i nastavnici i studenti Visokoga gospodarskog učilišta.