Plan za nov način života Europljanina

Na okruglom stolu koji je 29. travnja u Kući Europe u Zagrebu organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj raspravljalo se o mogućnostima i izazovima u provedbi projekta Novi europski Bauhaus (NEB), inicijativi koju je potaknula predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a kojoj je cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivih i energetski učinkovitih prostora spajanjem kulture i turizma sa znanošću i tehnologijom. 

Uvodni govor održala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a o primjerima dobre prakse, konstruktivnim rješenjima na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini govorila je zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko ujedno i kao izvjestiteljica Kluba zastupnika pučana za dokument o NEB-u u Odboru za kulturu i obrazovanje. Svoje viđenje o novoj inicijativi iznijeli su vlasnik tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, arhitektica Jana Horvat, finalistica nagrade Novi europski Bauhaus Europske komisije za 2021. i pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranje Zagreba Irena Matković. 

U Kući Europe razgovaralo se o inicijativi Novog europskog Bauhausa i njegovoj implementaciji u Hrvatskoj

Za inovativnu obnovu i revitalizaciju Banovine

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da se načela te nove inicijative Europske komisije u naše buduće lokalne i nacionalne projekte mogu ugrađivati putem postojećih programa od Obzora Europe za istraživanje i inovacije, preko LIFE-a za okoliš i klimatske akcije do Europskoga fonda za regionalni razvoj i ERASMUS-a za obrazovanje i mlade. „Jedan od naših prijedloga odnosi se na potrebu da se pri osmišljavanju i provedbi strategija, projekata i akcija NEB-a kao što su nagrade za pojedine projekte u kriterijima uzme u obzir geografska ravnoteža i bogata kulturna raznolikost Europske Unije“, istaknula je ministrica dodavši da Hrvatska u toj inicijativi aktivno sudjeluje već dulje od godine te da je kao projekt ne samo obnove nego i revitalizacije u duhu NEB-a predloženo i od zemljotresa stradalo područje Banovine.

Također je istaknula da je objedinjujući koncept NEB-a već ugrađen i u hrvatsku arhitekturu, urbanizam, ekologiju. Hrvatska ima generacije stručnjaka koje su obrazovane na načelima moderne estetike, funkcionalnosti, održivosti i ekoloških prioriteta i tu našu tradiciju moramo jačati s pomoću javnih arhitektonskih i urbanističkih natječaja koje promoviraju Udruženje hrvatskih arhitekata i sva lokalna arhitektonska udruženja. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti financirat će se projekti energetske obnove, provesti reformski zahvat u području prostornog planiranja kao i reforma zakonodavnog okvira. „Ne možemo do iznemoglosti graditi više, već moramo pronaći načine da upravljamo onim što je već izgrađeno u već zauzetu prostoru, a NEB će nam biti svojevrsni smjerokaz na tom putu“, istaknula je ministrica. Tom u prilog istaknula je informaciju da je Muzeju vučedolske kulture i arheološkom lokalitetu Vučedol Europska komisija dodijelila Oznaku europske baštine. Dakle, i prije pokretanja NEB-a taj je muzej utjelovio njegova načela u smislu arhitektonske izvedbe, očuvanja prostora, uključivog odnosa prema zajednici i baštini, istaknula je ministrica kulture podsjećajući da je to druga Oznaka europske baštine dodijeljena hrvatskim muzealcima, nakon Muzeja krapinskih neandertalaca.

Željana Zovko istaknula je da je NEB zapravo nastavak Bauhausa koji mi poznajemo. Uključuje sve lijepo u kulturnoj i prirodnoj baštini, a s obzirom da Hrvatska obiluje takvim sadržajima, mogla bi biti i svojevrsna predvodnica NEB-a. Ocijenila je da smo s tom inicijativom dobili veliku potporu novom konceptu razvoja. Cilj je NEB-a da ljudi koji žive u svojevrsnim spavaonicama dobiju novi smisao i kvalitetu življenja i da se na održiv način razvijaju ruralne sredine, otoci.

Projekt urbane regeneracije bivše vojarne Luščić u Karlovcu – hrvatski finalist nove nagrade EU-a

Održivi razvoj Zagreba

Florijan Ćelić istaknuo je da se Europa u izgradnji odveć širila u svoj prostor, za razliku od SAD-a, u kojem je prostor čuvan gradnjom visokih nebodera. Sada to izgrađeno u Europi i kod nas moramo iskoristiti na način da bude održivo s više zelenila i korištenjem autohtonih kultura u oplemenjivanju prostora. Kao primjer dobro osmišljena razvojnog plana istaknuo je razvojni projekt Slavonija – Baranja – Srijem.

Jana Horvat s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu navela je da je trijada koja sadržava ljepotu, uključivost i održivost, a koja je zapravo osnovna ideja NEB-a, već desetljećima utkana u našu arhitektonsku edukaciju. Bez toga nema arhitekture, a s ovom inicijativom te teme dobivaju veću institucionalnu podršku, zaključila je finalistica nagrade NEB-a za 2021. za svoj arhitektonski rad naselja u Karlovcu.

Irena Matković govorila je o planovima obnove i izgradnje u Zagrebu, od održivoga javnog prijevoza, energetske obnove javnih zgrada. Dobar urbanizam mora polaziti od zajednice i nuditi nove lijepe i atraktivne ambijente. „Kultura i kulturna baština su ono što čini Europu i to su postulati koje stalno treba imati na umu i kad je riječ o obnovi i daljem razvoju grada Zagreba, koji za deset godina vidim kao zeleni internacionalni grad koji se održivo koristi svojim prostorom“, poručila je.

Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj koja je radila od 1919. do 1933. Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius, kojem je ideja bila ostvariti sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja uporabnih predmeta. Za samo četrnaest godina trajanja škola je provela revoluciju u arhitekturi i estetskim konceptima, kao i praksi. Zgrade koje su projektirali ili ukrasili profesori te škole snažno su utjecali na modernu arhitekturu 20. stoljeća.

U siječnju prošle godine počela je faza zajedničkog osmišljavanja novog europskog Bauhausa kako bi se pronašla atraktivna, održiva i uključiva rješenja za životne prostore i pridonijelo provedbi europskoga zelenog plana. Tom prigodom predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je „novi europski Bauhaus kombinacija velike vizije europskog zelenog plana i konkretnih promjena na terenu. Riječ je o vidljivim i opipljivim promjenama koje unapređuju naš svakodnevni život u zgradama i javnim prostorima, ali i u području mode i namještaja. Cilj je novoga europskog Bauhausa oblikovati nov način života, u kojem je održivost povezana s dobrim dizajnom, u kojem je potrebno manje ugljika te koji je uključiv i svima cjenovno pristupačan.“