Opseg poslovanja Hrvatske pošte širi je nego ikad

-

Zgrada Hrvatske pošte u Branimirovoj, pokraj Glavnog kolodvora, jedan je od simbola Zagreba. Mnogi putnici nakon iskrcaja na obližnjim peronima kraj nje započinju i završavaju svoj radni dan, turisti s njom započinju upoznavanje Zagreba, a brojni korisnici i danas u nju svakodnevno, do ponoći, šalju svoje uplate i pakete, pokoje pismo i razglednicu, u njoj kupuju knjige, mobitele, marke… Kao i u više od tisuću poštanskih ureda diljem Hrvatske, koji su u manjim mjestima i prave male društvene institucije koje okupljaju ljude i nude sve više toga, kako se prije reklamiralo, od igle do lokomotive.

Pošte u Branimirovoj posebno se sjećam iz 1990-ih kad su se u njoj još obavljali  te­le­fon­ski razgovori u onim govornicima sa sme­đim pleksiglasom, nakon kojih se na šalteru plaćalo po minuti razgovora. Ako je poziv išao prema inozemstvu, pazilo se na svaku sekundu da račun ne bi bio skuplji od ručka. Telefonskih govornica već odavno nema, u pošti ne obavljamo razgovore, ali i dalje šaljemo preporučene pošiljke, različite dopise, pakete, poštari i danas dostavljaju penzije na kućni prag… Zadnjih godina Hrvatska pošta u mnogome je proširila svoju djelatnost, radi se na modernizaciji i digitalizaciji, osuvremenjuje se vozni park, uvode se nove tehnologije i usluge. Za to je svakako zaslužna sposobna uprava Hrvatske pošte, na čelu s predsjednikom uprave Ivanom Čulom, koji je koncem travnja ponovno izabran i pred njim je novi, četverogodišnji mandat.

Izvor Hrvatska pošta

S Čulom smo razgovarali na vrhu zgrade pošte u Branimirovoj. Iz moderno uređenog ureda puca pogled na čitav Donji i Gornji grad koji je bio posebno dojmljiv za toga sunčanog dana. „Mora da je lijepo raditi s ovakvim pogledom“, spominjem na početku razgovora, a sugovornik uz odobravanje ističe da mu je ipak draža povijesna zgrada pošte u Jurišićevoj, koja čeka obnovu nakon potresa, zbog čega su uredi uprave preseljeni u Branimirovu. „Zgrada u Jurišićevoj, u centru grada, ipak ima poseban šarm“, dodaje. Započinjemo razgovor o poslovanju Hrvatske pošte, ali i o njezinoj kulturnoj ulozi kao distributera knjiga, novina, marki. Upravo jednu takvu Hrvatska pošta nedavno je objavila u povodu 180 godina Matice hrvatske pa se u razgovoru dotičemo i naših kulturnih i znanstvenih ustanova koje bi prema Ivanu Čuli trebale biti glasnije. „Vjerujem da će Matica hrvatska s novom upravom na čelu s Mirom Gavranom biti još vidljivija i aktivnija u promicanju naših najvećih kulturnih i društvenih vrijednosti“, ističe naš sugovornik. Usmjeravamo se potom u razgovoru na Hrvatsku poštu i posebno planove za budućnost, kojih ne manjka.

Gospodine Čulo, kako danas, 2022. godine, na početku drugog mandata na poziciji prvoga čovjeka Hrvatske pošte, vidite Hrvatsku poštu?

Hrvatska pošta danas bitno je drukčija tvrtka nego prije nekoliko godina. U posljednjih pet godina paralelno smo proveli nekoliko tranzicija i reorganizacija, a najvažnije promjene dogodile su se s digitalizacijom i ulaganjima u modernu infrastrukturu. Za vrijeme najvećeg investicijskog ciklusa u povijesti Hrvatske pošte uložili smo milijardu kuna u modernu mrežu sortirnica, novu tehnologiju i zeleni vozni park koji neprestano širimo. Uza sve nužne investicije u proteklom smo mandatu uspjeli podignuti primanja na operativnim radnima mjestima za više od 27 posto, radnike smo nagrađivali i u sklopu varijabilnog dijela plaće koji se veže isključivo uz mjesečni individualni učinak, ali i godišnjom nagradom koja ovisi o ukupnoj ocjeni pojedinca. Poslovanje Hrvatske pošte zahvaljujući navedenim promjenama podignuto je na novu razinu i zbog toga s ponosom mogu reći da je danas Hrvatska pošta tvrtka koja je usmjerena na ljude i održivo i zeleno poslovanje.

Koje su sve djelatnosti Hrvatske pošte? Prilagođavate li se novim tehnologijama?

Svijet oko nas, naše društvo, potrošačke i životne navike ubrzano se mijenjaju, a temelj je tih promjena razvoj tehnologije. Novi i sve popularniji načini digitalne komunikacije i kupnje putem interneta promijenili su način na koji živimo i radimo, a sukladno tomu promijenila se i Hrvatska pošta. Opseg našeg poslovanja mnogo je širi nego prije pet godina i korisnicima su danas, osim standardnih poštanskih usluga, dostupni alternativni kanali dostave poput paketomata i druge digitalne usluge. Danas imamo svoj najjači brend Paket24, web-trgovinu Žuti klik, platformu Locodels i jedini imamo certifikat eDelivery. Naši partneri danas su Amazon, About You, Zalando, dakle najvažnije svjetske tvrtke za e-trgovinu. Prije samo nekoliko godina nismo imali infrastrukturu koju bismo im uopće mogli ponuditi, a danas smo članovi svih relevantnih sektorskih organizacija na svjetskoj i europskoj razini.

Nova tehnologija omogućila nam je znatno širenje kapaciteta te optimizaciju i ubrzanje poslovnih procesa. Najbolji primjer svakako je Novi sortirni centar u Velikoj Gorici koji smo otvorili u rujnu 2019, otprilike šest mjeseci prije početka pandemije u Hrvatskoj, koja je donijela i veliki rast paketnog prometa. Nove izazove i rekordne količine paketa uspješno smo prebrodili zahvaljujući radnicima i tehnologiji koja im je poslužila kao oruđe u ostvarivanju ciljeva.

Hrvatska pošta povezuje cijelu Hrvatsku međusobno i sa svijetom. Koliko HP danas ima poštanskih ureda i zaposlenika?

Hrvatska pošta ima 9.500 radnika i 1.016 poštanskih ureda u 800 naselja, a dostupni su u svim krajevima Hrvatske. Želim istaknuti da su upravo radnici najveća snaga Hrvatske pošte. Oni u posljednje dvije godine, unatoč brojnim izazovnim situacijama, nisu stali s dostavom ni jedan dan i nastavili su povezivati Hrvatsku kad je bilo najteže. Poštanski uredi nerijetko su središnja lokacija u mnogim manjim mjestima diljem Hrvatske i zato smo u posljednjih nekoliko godina znatno proširili broj usluga koje korisnici mogu obaviti u poštanskom uredu. Sve smo to napravili kako bi korisnici u manjim mjestima i na otocima mogli u blizini doma obaviti što više usluga. Osim poštanskih, naši korisnici danas mogu obaviti bankarske, osiguravateljske, telekomunikacijske i maloprodajne usluge.

Ove godine u planu je nabava još 150 električnih vozila te izgradnja 90 električnih punionica diljem Hrvatske

Na susretu radi dogovora ovog razgovora rekli ste mi da će 8000 operativnih zaposlenika Hrvatske pošte uskoro imati plaću veću za 20 posto. Kad zaposlenici mogu očekivati prve uvećane isplate?

Radnici na operativnim radnim mjestima prvi dio povećanja plaće od 10 posto vidjet će na plaćama za svibanj, dok će preostalih 10 posto biti vidljivo na plaći za listopad. Naši su ljudi konkurentni na tržištu rada i na nama je da i mi kao poslodavac budemo konkurentni. Radnici su naš prozor prema korisniku i jako dobro znamo da je zadovoljan radnik put do zadovoljna korisnika. Mi kao tvrtka doista činimo što možemo da gradimo što bolju radnu atmosferu i da se radnici nagrade kad god je to moguće.

Koliko je pandemija ostavila traga na vašem poslovanju?

Koliko god izazovna bila, pandemija je zapravo mnogo toga ubrzala. Snažno je utjecala na višegodišnji stabilni rast e-trgovine i posljedično na rast paketnog poslovanja, dok je u Hrvatskoj pošti ubrzala već započetu digitalizaciju i transformaciju poslovanja. Najveći izazov pandemije svakako je bilo očuvanje zdravlja naših radnika i korisnika te kontinuiteta poslovanja. Naši radnici bili su na terenu čak i za vrijeme prve karantene, kada gotovo nikog nije bilo na ulici. Uspjeli smo održati atmosferu u kojoj se neprestano radilo na terenu, doslovno svaki dan, unatoč lockdownu i potresima, i istodobno razvijali usluge i uspješne projekte.

U nastupnom govoru nakon imenovanja najavili ste snažno fokusiranje na održivo, zeleno poslovanje u nadolazećem razdoblju. Što će to konkretno značiti u praksi?

Zeleno poslovanje planiramo uvesti u sve segmente poslovanja u kojima je to moguće. Postavili smo si ambiciozan cilj te smo uz Finsku poštu jedina pošta koja je potpisnica inicijative The Climate Pledge. Riječ je o međunarodnoj zajednici tvrtki i organizacija koju su osnovali Amazon i Global Optimism kako bismo, čak deset godina prije roka postavljena Pariškim sporazumom, točnije do 2040, postigli nultu stopu emisije CO₂. Također smo se priključili sustavu mjerenja i upravljanja održivošću Međunarodne poštanske korporacije, IPC-a. Hrvatska pošta dvadeseti je poštanski operator koji se priključio programu razvoja i provedbe održivog poslovanja te sve veće uporabe obnovljivih izvora energije uz povećanje broja dostavnih vozila na alternativna goriva. Iskustva drugih poštanskih operatora bit će nam vrlo važna kako bi naša tranzicija prema održivom poslovanju bila što brža i što efikasnija. Prije godinu dana prihvatili smo vlastitu Strategiju upravljanja održivošću. Fokusiramo se na zeleno poslovanje, društveno odgovorno poslovanje i korporativno upravljanje. Zelena vozila, paketomati, obnovljivi izvori energije, kontrola potrošnje svih energenta i slično samo su početak. U voznom parku trenutačno imamo nešto više od dvjesto vozila, a instalirali smo i tri punionice – u Zagrebu, Osijeku i Zadru. Ove godine planiramo nabaviti još 150 električnih vozila, između ostalog lakodostavna i teretna, a kako bismo ih mogli uspješno koristiti instalirat ćemo 90 električnih punionica diljem Hrvatske.

Plan je vrlo ambiciozan.

Da, postavili smo si ambiciozan cilj i, kako bismo do 2040. postigli nultu stopu emisije ugljika, moramo djelovati već danas jer zapravo ne postoji izbor želimo li razmišljati održivo. Ako uspijemo kao važan dionik gospodarskog okružja utjecati i na to da svakodnevno poslovanje bude održivo, ali i poticati navike svih zaposlenika da razmišljaju na taj način, znat ćemo da pridonosimo sutrašnjici i novim naraštajima.

I danas je filatelija hobi koji privlači i mlade i stare – marke Hrvatske pošte odraz su kulturne baštine i suvremenosti

Zaklada Vaša pošta jedan je od projekta Hrvatske pošte u području društveno odgovorna poslovanja. O kakvu je projektu riječ? Koje još projekte u tom području provodite?

Zaklada Vaša pošta jedan je od najpoznatijih aspekata našega društveno odgovorna poslovanja. Zaklada je utemeljena u skladu sa smjernicama Održivog razvoja UN-a i djeluje na nacionalnoj razini skrbeći se za štićenike iz 20 dječjih domova u Hrvatskoj. Humanitaran rad Zaklade ujedno je jedini takav projekt u Republici Hrvatskoj koji osigurava konkretnu pomoć štićenicima dječjih domova na početku samostalnog života. Za njih nalazi brojne donatore iz svih segmenata društva koji imaju razvijen senzibilitet za tu problematiku te dobrovoljno sudjeluju u zbrinjavanju potrebite djece uplatama police životnog osiguranja u iznosu od 6000 eura, kako bi se osigurao početak samostalnog života štićenika domova nakon što izađu iz sustava dječjih domova.

Svakako hvalevrijedna inicijativa. A koja je uloga Akademije Hrvatske pošte?

Akademija Hrvatske pošte osigurava program certificiranja menadžerskog kadra koji pruža sveobuhvatnu edukaciju rukovoditelja u cilju poboljšanja menadžerskih kompetencija, primjene znanja u radnim procesima i odlučivanju te suradnju, timski rad i interni prijenos stečenog znanja među kolegama. Akademija je jedan od načina razvijanja ne samo vještina nego i kompanijske kulture. U Hrvatskoj pošti provodimo niz aktivnosti kako bismo potaknuli radnike na uključivanje i približili im ciljeve tvrtke u ostvarivanju kojih sudjeluju.

Koliko daleko u prošlost seže povijest pošte u Hrvatskoj? Kako su izgledali počeci? Znamo li kad je poslano prvo pismo, razglednica?

Poštanska povijest puna je velikih promjena. Svijet se stalno mijenja, no pošta je ostala jedna od konstanti u našoj povijesti. Jedan od boljih primjera za to svakako je razvoj pošte na našim prostorima. Ona se u proteklih 200 godina razvijala usporedno s velikim društveno-političkim promjenama i raznim državama čijim je rađanjima i nestancima svjedočila. Prvi poštanski majstori pojavili su se u Hrvatskoj potkraj 16. stoljeća, a pojavu brzojava u Hrvatskoj, 28. rujna 1850, možemo nazvati rođendanom hrvatskih telekomunikacija.

Postoji li arhiv Hrvatske pošte s raritetnom građom koja bi bila zanimljiva i široj javnosti? Jeste li u tom smislu razmišljali o prigodnoj izložbi?

Arhiv Hrvatske pošte nalazi se u muzeju Hrvatskog telekoma, odnosno Muzeju telekomunikacija. Muzej je specijaliziran za sakupljanje, obrađivanje, čuvanje, izlaganje i publiciranje muzejske građe i dokumentacije iz povijesti telekomunikacija i pošte u Hrvatskoj.

Hrvatska pošta potkraj ožujka tiskala je poštansku marku u povodu 180. obljetnice Matice hrvatske. Što vama znači Matica hrvatska?

Matica hrvatska ima određene sličnosti s Hrvatskom poštom jer su u pitanju institucije duge povijesti. Matica je institucija čija se vrijednost ne može precijeniti, a kao jedna od nositeljica hrvatskoga kulturnog identiteta i nasljeđa bila je jedan od ključnih aktera u razvoju i usmjeravanju težnji hrvatskog naroda za samoodređenjem, što je naposljetku i rezultiralo samostalnom hrvatskom državom.

Kako općenito gledate na ulogu kulture u hrvatskom društvu? I Hrvatska pošta kao distributer knjiga i časopisa tomu daje doprinos.

Živimo u vremenu u kojem društva i države nastoje što bolje predstaviti i projicirati svoj identitet prema svijetu. Jedan od temelja identiteta svakog društva svakako je kultura. Dakle, bez kulture nema ni identiteta i smatram da kultura uvijek mora imati veliku i važnu ulogu u društvu. Jedan od aspekata kulture svakako je čitanje. Drago mi je vidjeti da se javlja sve više inicijativa za popularizaciju čitanja poput Noći knjige ili Mjeseca hrvatske knjige. Nikad nije bilo lakše doći do knjige nego danas, a drago mi je da toj činjenici pridonosi i ponuda knjiga u našim poštanskim uredima.

Filatelija je velika tema o kojoj se prije mnogo više govorilo, a koju Hrvatska pošta i dalje njeguje. Kako gledate na tu djelatnost?

Hrvatska pošta od 1991. izdaje poštanske marke i na taj način promiče kulturna, sportska, umjetnička i društvena događanja na području Republike Hrvatske, ali i izvan granica. Marke imaju i kolekcionarsku vrijednost, a na njima su u proteklih trideset godina prikazane teme u širokom rasponu. Unatoč brzom razvoju tehnologije i novim načinima komunikacije, filatelija je i dalje živa. Dapače, danas je filatelija stabilan hobi koji privlači i mlade i stare. Na našem šalteru filatelije u Branimirovoj viđamo i pripadnike mlađih generacija koji kupuju marke. I danas aktivno radimo na popularizaciji filatelije i „tradicionalnih“ načina komunikacije ponajprije primjenom novih trendova i tehnologija. Primjerice, izdali smo već tri kriptomarke, prve hrvatske poštanske marke kojima smo spojili digitalni i analogni svijet.

Danas mi je u redakciju Vijenca nakon dugo vremena stigla razglednica čitatelja. Šalju li ljudi jedni drugima još razglednice i čestitke ili su ta vremena iza nas?

Trend pisanja i slanja fizičkih čestitki smanjuje se već više od dvadeset godina, najviše zbog pojave digitalnih tehnologija za komunikaciju (prvotno SMS, a danas aplikacije za dopisivanje) i novih generacija koje odrastaju s tim tehnologijama. Unatoč tomu, trend je u posljednjih nekoliko godina stabilan jer se čestitke za razne prilike poput krštenja, krizmi ili rođendana prodaju tijekom cijele godine. U predblagdansko doba, pred Uskrs ili Božić, prodaja čestitaka raste, što znači da je dio korisnika i dalje vjeran fizičkim božićnim čestitkama. Jednako je s razglednicama, koje se i dalje šalju, i to najviše za vrijeme ljetnih mjeseci tijekom turističke sezone.

Kako se pošta u Hrvatskoj i svijetu danas suočava s konkurencijom brojnih novih digitalnih oblika komunikacije i razmjene informacija?

Novi načini komunikacije utjecali su i na naše poslovanje. Kao što sam već rekao, mnogo se manje šalju pisma i razglednice, ali s druge strane sve je više paketa. Promjene i ulaganja u digitalizaciju i novu infrastrukturu, koje smo započeli na vrijeme, omogućili su nam da te promjene i rast paketnog poslovanja dočekamo spremni. Prihodi od pisama i još nekih usluga kontinuirano padaju, zato su područja na kojima zasnivamo rast logistika i paketni biznis.

Kako gledate na budućnost Hrvatske pošte? Koji su vam projekti u planu?

Sve što u budućnosti budemo radili bit će usmjereno na ljude i održivo. Customer-centric mora biti u strateškom fokusu svake tvrtke koja pruža usluge. Našim korisnicima sigurno je najzanimljiviji nastavak širenja mreže paketomata, kojih je već postavljeno 150 diljem Hrvatske, a ukupno ćemo ih postaviti tristo. Na projektu paketomata najbolje se vidi naša usmjerenost na korisnika. Danas možete slati i primati pakete 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, na lokaciji koja vam najviše odgovara. Velika je to promjena u odnosu na dosad dostupne kanale dostave jer više ne morate razmišljati o tome kad vam paketi stižu niti prilagođavati svoje planove kako biste dočekali dostavljača kod kuće. Uskoro krećemo i s uslugom dostave preporučenih pošiljaka elektroničkim putem fizičkim i pravnim osobama. Sve buduće projekte provodit ćemo maksimalno digitalno.