Zrcalo recentnog iseljeničkog stvaralaštva

-

Prigodom Dana hrvatske knjige i ovogodišnje Noći knjige u 22. travnja u multimedijskoj dvorani Matis u Zagrebu promoviran je novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, koji su uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića predstavili Darko Matovac i Marijeta Rajković Iveta s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, i dugogodišnja urednica Zbornika Vesna Kukavica. 

S predstavljanja Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2022.

Hrvatska matica iseljenika još je davne 1995. pokrenula serijsku publikaciju Iseljenički kalendar, danas Hrvatski iseljenički zbornik, koji izlazi jednom godišnje. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljenički zbornik uobičajeno donosi tridesetak priloga s pet kontinenta. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana sa 120 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo u brojnim granama ljudske djelatnosti, koje su u izvornim tekstovima opisali doktori i magistri znanosti s hrvatskih i stranih sveučilišta od Zagreba, Zadra, Splita i Osijeka do São Paula i Sydneyja te publicisti od Toronta do Berlina i Zagreba. Prilozi povezuju dvadesetak zemalja svijeta s udaljenih meridijana kao i iz europskoga susjedstva, i to od Švedske do Bosne i Hercegovine.

Naslovnicu Hrvatskog iseljeničkog zbornika krasi fotografija Pelješkog mosta koju je snimio Aleš Filipič, a zadnja korica ukrašena je fotografijom Adriane Luić Pozdrav s otoka, koja prikazuje ribarsku brodicu falkušu, prvonagrađenu na nedavnom fotografskom natječaju Europske komisije, čime je postala i službenom razglednicom Unije.

Prisutnim se autorima i prijateljima Matice obratio ravnatelj Mijo Marić, a potom i saborska zastupnica, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić. Nazočne je pozdravila i izaslanica predsjednika Vlade RH i posebna savjetnica u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Domovine Žana Ćorić.

„U Zborniku je mnoštvo priča o univerzalnom načelu – ljudskoj slobodi, najvećoj tekovini iz koje proizlaze sve ostale s posebnim naglaskom na slobodu kretanja, a u kojoj su Hrvati, kako je prakticiraju već stoljećima, vrlo vješti“, izjavio je ravnatelj Matice Mijo Marić.

Naslovnica Zbornika

Zastupnica Zdravka Bušić iznijela je svoja iskustva o velikom značenju Zbornika za hrvatske iseljenike kako u prošlosti tako i danas, pa čak i kada ne znaju hrvatski jezik, dok je Žana Ćorić istaknula kako je Zbornik jedinstvena publikacija koja povezuje hrvatske ljude, tradiciju, baštinu, obrazovanje i koju – iz osobnog iskustva znade – rado čitaju sve generacije.

Zbornik su predstavili Darko Matovac i Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, i urednica Vesna Kukavica.

Matovac je govorio o poglavlju Kroatistički obzori s naglaskom na bogatu djelatnost Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik – Croaticum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji šest desetljeća pronosi globusom slavu hrvatskoga jezika i kulture na raznim platformama i Gutenbergove i Zuckerbergove epohe. Zborničkoj cjelini Mostovi punu pozornost dala je svojim iskazom Marjeta Rajković Iveta, koja je s kolegama Filipom Kanižajem i Draganom Bagićem, također s FFZG, istražila temu suvremenog iseljavanja iz Hrvatske u Švedsku. Rad se temelji na kvalitativnom istraživanju, polustrukturiranim intervjuima s hrvatskim građanima koji su se iselili u Švedsku, uglavnom nakon pridruživanja RH u EU. U razgovoru s ispitanicima, većinom visokoobrazovanim, istraženi su razlozi njihova iseljavanja iz Hrvatske u tu razvijenu skandinavsku zemlju, a poseban naglasak stavljen je na ulogu prijašnjih migranata u tom procesu, tj. migrantsku mrežu.

Povjesnicu, Baštinu, Duhovnost i Nove knjige elaborirala je Marina Perić Kaselj.

Urednica Vesna Kukavica, koja se puna dva desetljeća brine o aktualnosti te tiskovine i recentnim autorima svih generacija iz Domovine i svijeta, zasluge je pripisala dobroj suradnji kolega i suradnika.

S obzirom da Hrvatska ove godine obilježava 30. obljetnicu međunarodnoga priznanja, o trima najdinamičnijim desetljećima moderne hrvatske povijesti pod naslovom 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske – postignuća i perspektive kao prvi prilog u Zborniku piše Božo Skoko.

Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u poslovnim zajednicama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda, kao i onih koji su novi dom našli u gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i umjetničkim središtima diljem „starog kontinenta“.