Znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci iz Međimurja

U organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu te pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti HAZU, u Multimedijalnoj dvorani Muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“  u Čakovcu 23. travnja održan je znanstveni skup posvećen hrvatskim prirodoslovcima međimurskoga podrijetla. Tim je povodom obilježeno trideset godina od osnutka Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i dvadeset godina znanstvenog časopisa Prirodoslovlje.

Međimurski župan Matija Posavec, glavna urednica časopisa Prirodoslovlje Barbara Bulat, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Jasna Matekalo Draganović, predsjednik OMH u Čakovcu Ivan Pranjić i glavni tajnik MH Marijo Dominiković

Branko Hanžek održao je izlaganje o prirodoslovcu i matematičaru Ignaciju Szentmártonyju, Darko Tibljaš o akademiku Stjepanu Šćavničaru, mineralogu i kristalografu, Željko Hanjš, Darko Veljan i Ivica Vuković o matematičaru i metodičaru Borisu Pavkoviću, a Nenad Raos osvrnuo se na Bulcsúa Lászla i njegov prijedlog nazivlja kemijskih elemenata. Darinka Kiš-Novak govorila je o razvoju nastave prirodoslovlja Učiteljskog fakulteta te trofičkim obilježjima i kakvoći vode u akumulacijskim jezerima rijeke Drave, Sara Kočiš o spašavanju vodozemaca od stradavanja na prometnicama Međimurske županije, a Mihaela Mesarić o interpretaciji prirodne baštine Međimurja u funkciji njezine zaštite.

Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Matičina Odjela za prirodoslovlje i matematiku, govorila je od 30 godina rada Odjela, a Barbara Bulat, glavna i odgovorna urednica Prirodoslovlja, predstavila je časopis koji je proslavio 20. godišnjicu. Na kraju skupa predstavljene su knjige Međimurska priroda: iz blata i zlata Siniše Goluba, Mihaele Mesarić i Davorina Mancea i Mirogoj: zadnje počivalište znamenitih hrvatskih prirodoslovaca i matematičara autora Jasne Matekalo Draganović, Darka Mihelja i Zvonka Pađana. Završna riječ pripala je akademiku Nikoli Ljubešiću, koji je sumirao izlaganja i ukazao na potrebu daljih istraživanja.