Upoznavanje povijesti na autentičnim lokalitetima

Terenskim obilaskom Bribirske glavice i podjelom potvrda sudionicima 24. travnja završila je četverodnevna Druga kulturološka škola Matice hrvatske u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Skradinu. Kulturološka škola zamišljena je kao projekt kojim se polaznici, poglavito studenti društveno-humanističkih, ali i drugih usmjerenja, upoznaju s područjem Hrvatske koje se prostire od Nina do Solina, i to osobito s onim dijelom povijesti tog prostora koji se odnosi na rani i kasni srednji vijek, na doba hrvatskih narodnih vladara i postojanje rane hrvatske države. Prostor je definiran povijesnim događajima: osnivanjem hrvatske biskupije u Ninu u 9. stoljeću i dvorskom kapelom sv. Križa, s jedne strane, a s druge nalazom nadgrobnog natpisa kraljice Jelene u mauzoleju hrvatskih kraljeva u crkvi sv. Stjepana na Gospinu Otoku pored Solina. Skradin, jedan od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana, nalazi se negdje po sredini tog prostora bogata spomenicima i arheološkim nalazima važnim za nacionalnu povijest i historiografiju. Zanimljivo je i da je fra Lujo Marun, utemeljitelj starohrvatske arheologije, rođen u Skradinu. Prva Škola, zamišljena da se održava svake godine, održana je u jesen 2020, a druga, predviđena u 2021, zbog pandemije odgođena je za ovu godinu. Školu su 21. travnja otvorili voditelj Škole Marinko Šišak i gradonačelnik grada Skradina Antonijo Brajković.

Sudionici Druge kulturološke škole Matice hrvatske s voditeljem Škole Marinkom Šiškom

Cilj je upoznati studente s povijesnim događajima i osobama na autentičnim lokalitetima uz koje su vezani najvažniji događaji i ličnosti iz tog razdoblja hrvatske povijesti, pa je središnji dio obuhvatio terenske obilaske. Prvi dan studenti su uz vodstvo Radomira Jurića, predsjednika Ogranka MH u Zadru, obišli prijestolni grad Nin: Muzej ninskih starina, crkvu sv. Anselma, crkvu sv. Križa i druge znamenitosti u Ninu, a potom i Arheološki muzej u Zadru, gdje se nalaze neki važni srednjovjekovni artefakti, te crkvu sv. Donata, katedralu sv. Stošije i ostale važne građevine u središtu grada. Putem su se upoznali i s crkvicom sv. Nikole, a prof. Jurić im je izložio glavne značajke i povijesno značenje Biograda, drugog „prijestolnog grada“. Drugi dan bio je predviđen za obilazak Knina, kninske tvrđave i njezinih muzeja te crkve sv. Spasa na izvoru Cetine, jedinstvenog, izvrsno sačuvanog ostatka karolinške ere na tom području. Osim kulturnih znamenitosti, sudionici su se usput zaustavili i uz otočić Visovac i uz u proljeće osobito atraktivan slap Krčić, izvor rijeke Krke pored Knina.

Studenti su obišli i Skradin i njegove znamenitosti, a predavanje o općoj povijesti na tom području i osobito o gradu Skradinu u razdoblju srednjeg vijeka održala je Branka Grbavac s Odsjeka za povijest Zavoda za hrvatsku povijest HAZU u Zagrebu.

Škola se dijelom prilagođava strukturi polaznika, a kako su to ove godine bili studenti demografije i hrvatskog iseljeništva s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u program je bio uključen i posjet općini Kistanje i razgovor sa zamjenikom načelnika Općine Rokom Antićem, koji ih je upoznao s problematikom života zajednice janjevskih Hrvata u tom mjestu.