Tri desetljeća Hrvatskoga muzikološkog društva

-

Dana 28. ožujka u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održana je svečana promocija triju najnovijih izdanja Hrvatskoga muzikološkog društva, nastalih u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Promocija je održana prigodom trideset godina djelovanja Društva. Pozdravnu riječ najprije je uputio akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, istaknuvši vezu Društva i Akademije. Potom se Vjera Katalinić, predsjednica Društva, osvrnula na iskustvo organiziranog djelovanja nekad i danas, kao i na perspektive za budući rad.

Muzikologija, koju u najširem smislu možemo odrediti kao znanost o glazbi, u Hrvatskoj se od 1970. može studirati na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Još jedan važan prilog njezinoj institucionalizaciji u domaćoj sredini bilo je osnivanje Hrvatskoga muzikološkog društva (HMD) 1992. Društvo je osnovano sa svrhom unapređivanja muzikološke znanosti i njezina položaja u društvu te poticanja djelatnosti na svim područjima muzikologije. Društvo djeluje na području kulture i umjetnosti te obrazovanja, znanosti i istraživanja. Osim muzikologa kao redovitih članova, u Društvo su učlanjeni i istraživači iz srodnih disciplina, dok se novi naraštaji studenata potiču na angažman kao članovi pripravnici. Dosadašnji predsjednici Društva bili su: Ivan Supičić (1992–1998), Koraljka Kos (1998–2001), Stanislav Tuksar (2001–2007; 2013–2019) i Vjera Katalinić (2007–2013; 2019–).

Promovirana izdanja

U svojoj redovitoj djelatnosti Društvo se bavi izdavanjem muzikoloških edicija (časopisi, knjige, note), organizacijom domaćih i međunarodnih muzikoloških simpozija te stručnih i znanstvenih predavanja. Do danas je u organizaciji društva realizirano petnaest simpozija koji propituju relevantne muzikološke i interdisciplinarne teme u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, kao i 22 godišnja susreta na kojima članovi mogu ukratko prikazati svoju aktualnu znanstveno-stručnu djelatnost. U proteklih trideset godina Društvo je objavilo sedamdeset naslova potvrdivši se tako glavnim hrvatskim izdavačem na području muzikologije. Izdanja su raspoređena u nekoliko serija: Muzikološki zbornici; Muzikološke studije; Muzikologija bez granica; Opća povijest glazbe; Muzikološki udžbenici; Gazophylacium Musicae Croaticae (notna izdanja); Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia (katalozi glazbenih zbirki); Izvori i dokumenti o glazbi. Osim toga Društvo redovito objavljuje dva vrhunska muzikološka časopisa: Arti musices i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), od kojih su oba ušla u 53. godinu neprekinuta izlaženja. Društvo sudjeluje u međunarodnim projektima, a bilo je i pridruženi partner europskog projekta Music Migration in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and South (MumousMig). U svojim djelatnostima surađuje s nizom institucija, prije svega s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Hrvatskim institutom za povijest.

Dnevnik Luke Sorkočevića

Kao što je spomenuto, prigodom obilježavanja trideset godina djelovanja Hrvatskoga muzikološkog društva, promovirane su tri najnovije edicije, nastale u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Sve tri financiralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zaklada HAZU i HMD.

Prvi predstavljeni naslov bio je Luca Sorgo/Luka Sorkočević: Memoriae/Dnevnik, ur. Vjera Katalinić i Katja Radoš-Perković, Zagreb: HAZU-HMD, listopad 2021.

Mnogi istraživači povijesti Dubrovačke Republike osvrnuli su se na diplomatsku aktivnost plemića Luke Sorkočevića (1734–1789), danas poznatijeg kao skladatelja pretklasičkih simfonija. Posebno mjesto zauzima njegov Dnevnik, koji je vodio za vrijeme boravka u Beču u drugoj polovici 1781. te na povratku prema rodnome gradu početkom 1782. U okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača (NetMus19) prvi je put objelodanjen cjelovit uvid u Lukinu diplomatsku misiju i susrete s istaknutim glazbenicima, otkrivajući pritom širinu njegovih interesa usmjerenih ne samo prema glazbi nego i obrazovanju, politici i ekonomiji. Dnevnik donosi faksimil izvornika, minucioznu transliteraciju te vrstan prijevod obogaćen komentarima. Iako je već i prijevod svojevrsna interpretacija izvornika, komentari i popis osoba s tumačenjima, koji su bili posebno zahtjevan dio istraživanja, dodatna su vrijednost za svakog čitatelja – od onog željna zanimljiva štiva o kulturi 18. stoljeća do znanstvenika istraživača. Kao dio serije HAZU Izvori i dokumenti o glazbi, Sorkočevićev Dnevnik slijedi opsežnu Korespondenciju Franje Ksavera Kuhača, od koje je objavljen samo prvi svezak (Zagreb: HAZU, 1989–1992), a u okviru spomenutoga projekta pristupilo se priređivanju i daljih svezaka. Dnevnik su promovirale Vjera Katalinić, voditeljica projekta NetMus19 i vrsna poznavateljica skladateljeva opusa, te izv. prof. dr. sc. Katja Radoš-Perković, suradnica na projektu i priređivačica edicije, koja je napisala uvodnu studiju, transliteraciju teksta, prijevod s talijanskog izvornika na hrvatski i komentare.

Zbornik Lisinski – Jelačić

Drugo predstavljeno izdanje bio je zbornik Lisinski – Jelačić: Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860, ur. Stanislav Tuksar, Vjera Katalinić, Petra Babić i Sara Ries, Zagreb: HAZU – HMD, prosinac 2021.

Riječ je o zborniku radova s 47 priloga s područja muzikologije, povijesti, povijesti likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta. Impozantno izdanje broji čak 940 stranica te se s pravom može reći da u sebi zapravo sadrži nekoliko knjiga. Promovirao ga je akademik Stanislav Tuksar, idejni začetnik istoimenoga međunarodnog znanstvenog skupa održana u HAZU ujesen 2019, kojim je obilježena 200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskog (1819–1854) i 160. obljetnica smrti bana, političara i vojskovođe Josipa Jelačića (1801–1859). Temeljne ideje vodilje bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, kontekstualizacija kulture u društvenim i političkim pojavama, kao i regionalnih i nacionalnih pojava u doba revolucija i društveno-kulturnih previranja. Opći tematski okviri bili su: život i djelo Vatroslava Lisinskog te njemu suvremenih hrvatskih skladatelja; ličnost i djelovanje Josipa Jelačića u vezi s društveno-političkim ozračjem u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji; razdoblje u europskoj glazbi između ranog i kasnog romantizma; književna produkcija svih vrsta i žanrova u Hrvatskoj prije i u doba hrvatskoga narodnog preporoda; revolucije i restauracije u srednjoj i zapadnoj Europi; europske umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) u razdobljima bidermajera, romantičkog historicizma i ranog realizma. S obzirom na interdisciplinarni profil edicije, o njoj je govorio i povjesničar Željko Holjevac.

Treći je predstavljen naslov Glazba i iskustvo povijesti: svečani zbornik za Sanju Majer-Bobetko, ur. Gorana Doliner, Stanislav Tuksar, Hrvoje Beban i Tatjana Čunko, HAZU-HMD, ožujak 2022.

To je djelo šesto u nizu svečanih zbornika koje HMD priprema svojim istaknutim i u Društvu angažiranim članovima. Raniji zbornici bili su posvećeni Ivanu Supičiću, Koraljki Kos, Jerku Beziću, Stanislavu Tuksaru te Vjeri Katalinić. Zbornik Glazba i iskustvo povijesti nastao je u čast Sanje Majer-Bobetko, višegodišnje dopredsjednice, članice upravnog odbora i urednice časopisa Arti musices. Sanja Majer-Bobetko tijekom plodne znanstveničke karijere ostvarila je niz domaćih i međunarodnih kontakata s brojnim kolegama, što zbornik profilom radova zorno pokazuje. Svih 36 autora rado se odazvalo pozivu na suradnju u znak priznanja i poštovanja slavljeničine djelatnosti, napisavši 33 priloga. Sadržajno širok spektar obrađenih tema vezan je uz glazbene izvore, obradu arhivske građe, historiografske analize, sinteze stilova te prikaze djelovanja pojedinih autora i/ili njihovih ostvarenja, u rasponu od srednjega vijeka do 21. stoljeća. Idejna začetnica ovoga zbornika još ujesen 2016. bila je Gorana Doliner, a preostalo troje muzikologa realiziralo ga je tehnički i urednički. Zbornik je promovirala Tatjana Čunko u ime urednika i Mirjana Polić-Bobić kao jedna od autorica priloga.

Dosadašnja postignuća kao zalog za budućnost

Aktivnost Hrvatskoga muzikološkog društva, kao krovne hrvatske muzikološke udruge, odraz je stručnosti, znanja, iskustva, entuzijazma, marljivosti i upornosti njegova vodstva te nekolicine angažirani(ji)h članova. Osobita važnost Društva ogleda se u promicanju i razvoju hrvatske glazbene kulture, ali i znanosti o umjetnosti u Hrvatskoj uopće. S druge strane, Društvo je uvelike pridonijelo pozicioniranju hrvatske muzikologije u inozemstvu. Institucionalizacija o kojoj je riječ nije samo zbroj individualnih napora nego predstavlja i dodatnu vrijednost, presudnu za ostvarivanje zadanih ciljeva. Postignuti rezultati te, uvjetno rečeno, „male“ zajednice i „male“ struke nadilaze hrvatske granice i doista mogu biti uzor ne samo u europskom nego i širem međunarodnom kontekstu.