Obnovljeni jurjevski običaji

-

Odra, Hrašće i Mala Mlaka, sela naslonjena na Novi Zagreb, već stoljećima 23. travnja proslavljaju svoga zaštitnika sv. Jurja, a potporu jedinstvenoj etnomanifestaciji punoj simbolike početka novog života, obilja uroda i blagostanja, već 37 godina daje Centar za kulturu Novi Zagreb.

Tako je bilo i ovog Jurjeva, koje se obilježavalo dva dana, a njegov glavni simbol – veliki krijes – pred turopoljskim pukom zapaljen je na središnjoj svečanosti u Odri na sam dan svetkovine, u subotu 23. travnja.

Turopoljski banderij, povijesna vojna postrojba Plemenite opčine turopoljske vjerni je čuvar hrvatske tradicije  / Snimio Marko Hodžić

Jurjevo je kršćanski crkveni i tradicijski događaj od osobita značenja za stanovništvo Turopolja i južnog Zagreba. Osobito ga slave stočari, poljodjelci i težaci, jer je redovito nakon Uskrsa, u doba početka proljetnih poljskih radova; sadi se i sije, stoka se izvodi iz zimskih nastambi.

Najmlađi članovi KUD-a Mladost obnovili su običaj jurjaša

Jurjevo u Odri, Hrašću i Maloj Mlaki nije samo prikaz autohtonih jurjevskih običaja koje izvode kulturno-umjetnička društva, već i multimedijska manifestacija, jer uz brojna kulturno-umjetnička i folklorna društva u programu sudjeluju i brojni drugi profesionalni umjetnici umjetničke udruge na tragu autohtonoga tradicijskog izričaja. Ove godine posjetitelji su u prigodnom programu s modnom revijom narodnih nošnji „prošetali kroz povijest“ i uživali u jedinstvenoj etnobaštini, a u izvedbi KUD-a Mladost u jedinstvenim napjevima toga kraja. Da običaji nisu zaboravljeni, organizatori su večer uoči sama Jurjeva, a to čine već treću godinu zaredom, proveli akciju Kries v dvorišću, kojom su obnovili stari običaj paljenja krijesa. Cijelo područje iznad Odre, Hrašća i Male Mlake tog 22. travnja snimljeno je dronom.

Bogatstvo narodnih nošnji na modnoj reviji ponosno su pokazali turopoljski folkloraši

Obnovljen običaj jurjaša

Jurjevo je u Turopolju glavna svetkovina, a običaji i pjesme korijene vuku još iz slavenske baštine. U turopoljskom se kraju još od davnina išlo u jurjevske ophode, koje su činili jurjaši. Prvo su u ophode išli odrasli ljudi, a u 19. stoljeću običaj je izgubio prvotnu namjenu te su ga počela izvoditi djeca, ali je i to prije sedamdesetak godina također zamrlo, ispričala nam je organizatorica manifestacije, etnologinja Lucija Halužan-Hačić, ujedno voditeljica KUD-a Mladost, dodajući da su ove godine upravo djeca – najmlađa sekcija KUD-a – obnovila običaj jurjaša. Djeca su sa svježe ubranim vrbovim granama išli od kuće do kuće, pjevali jurjevske pjesme kojima su domaćinima zaželjeli uspješnu gospodarstvenu godinu i zdravlje u obitelji, a oni su ih darivali jajima, jabukama, sitnim novcem. Veseli nas što je običaj toliko lijepo prihvaćen da su djeca dobila obilje darova. Vrbovu granu koju im daruju djeca domaćini po starom običaju zataknu za vrata kuće ili zabodu u zemlju kako bi im žito i vrt bolje rodili, a ako pak ne žele darivati djecu, ona im naprave neku malu odmazdu i to poprate porugljivom pjesmom, ispričala nam je Lucija Halužan-Hačić.

U okviru programa na igralištu ispred Društvenog doma pripovjedačica Margareta Peršić ispričala je zanimljivu bajku o zelenom i svetom Jurju. U crkvi sv. Jurja u Odri, župi sva tri sela, služena je svečana misa.

Zaštitnik konja, križara
i vitezova

Po predaji sveti Juraj bio je visoki rimski časnik, pogubljen za cara Dioklecijana 303. jer se nije htio odreći kršćanske vjere. Zbog svog mučeništva u ranom i srednjem vijeku bio je štovan kao zaštitnik konja te križara i vitezova. Zgoda o Jurjevoj borbi sa zmajem, po kojoj je poznat, nastala je negdje na istoku u Kapadociji (današnja Turska), a posredovanjem kršćanske predaje i literature stigla je na zapad. Prema legendi Juraj je ubio zmaja i spasio kraljevnu, što se tumačilo različito – neki kao povijesnu istinu, drugi kao prispodobu pobjede nad zloduhom koji je mogao biti car Dioklecijan ili Vrag, a neki kao alegoriju pobjede vjere nad nevjerom, Crkve nad poganstvom. Kako je Turopolje tijekom povijesti bilo izloženo ratnim nedaćama, svetac ratnik postao je, uz sv. Luciju, njegov glavni zaštitnik.