Hrvati u Paragvaju njeguju svoj identitet i kulturu

-

Zajednički susreti Hrvata s područja Južne Amerike započeli su 2015, a prvi je organiziran u Limi u Peruu sa svrhom međusobnoga čvršćeg povezivanja. Poslije su jednom godišnje slijedili zajednički susreti u Boliviji, Čileu, Ekvadoru i Argentini. Šesti susret trebao je biti održan u Paragvaju u studenom 2020, ali je zbog pandemije koronavirusa odgođen, tako da se održao potkraj ožujka 2022. Susreti su vrlo brzo osim mjesta okupljanja postali i vrlo kvalitetne konferencije na kojima sudjeluju predstavnici hrvatskih institucija i gospodarstvenici iz Hrvatske i Južne Amerike.

Šesti susret hrvatskoga iseljeništva Južne Amerike održan je od 29. do 31. ožujka u glavnom gradu Paragvaja Asuncionu

Netom održani Šesti susret hrvatskoga iseljeništva Južne Amerike održan je od 29. do 31. ožujka u glavnom gradu Paragvaja Asuncionu. Glavni organizator susreta bila je Paragvajsko-hrvatska gospodarska komora uz suorganizaciju Kluba Hrvata u Paragvaju. Susretu su prisustvovali predstavnici hrvatskih iseljeničkih zajednica iz država Južne Amerike i članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH koji žive u Južnoj Americi. Iz Hrvatske su na Susret došli predstavnici Vlade RH, Sabora RH i Hrvatske matice iseljenika. Predstavnik Vlade RH i izaslanik premijera bio je državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predstavnici Sabora RH bili su Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH i Davor Ivo Stier, saborski zastupnik i povratnik iz Argentine, a Hrvatsku maticu iseljenika predstavljao je zamjenik ravnatelja Ivan Tepeš.

Susret je započeo svečanim programom na kojem su južnoamerički Hrvati plesom i pjesmom pokazali koliko snažno održavaju hrvatski identitet bez obzira na prostornu udaljenost koja ih dijeli od domovine njihovih predaka. Domaćini, paragvajski Hrvati, dijelom programa prikazali su svu raskoš i kulturno bogatstvo svoje nove domovine, Paragvaja.

Paragvajska udruga Hrvata

Istraživanja svojih korijena

Drugi dan susreta bio je posvećen izlaganjima hrvatskih iseljeničkih zajednica i predstavnika hrvatskih institucija s naglaskom na aktivnostima na polju kulture. Iako su protekle dvije godine bile u znaku pandemije i epidemioloških mjera koje nisu dopuštale druženja, putovanja i osobne kontakte, aktivnost iseljenika i njihova suradnja s domovinom nije prestala zahvaljujući internetu i društvenim mrežama. Iz izlaganja predstavnika iseljeničkih društava uočljivo je njihovo nastojanje sređivanja povijesnih iseljeničkih arhiva i dokumenata koji se tiču dolaska hrvatskih iseljenika na područje Južne Amerike, a sve u svrhu istraživanja svojih korijena i čuvanja povijesne baštine kao bitne sastavnice očuvanja hrvatskog identiteta. U tom poslu velika pomoć iskazana im je u nacionalnim arhivima država u kojima žive, a pomoć očekuju i od hrvatskih institucija i znanstvenika koji se bave poviješću hrvatskog iseljeništva i poznaju problematiku sistematizacije arhiva te po mogućnosti i digitalizaciju dokumentacije. U Hrvatskoj matici iseljenika tijekom pandemije uočen je povećan interes iseljenika iz Južne Amerike za sudjelovanje na projektima koji su organizirani putem interneta, što je vrlo pozitivno, ali i pokazatelj kako je za tu iseljeničku zajednicu takav način sudjelovanja na projektima jednostavniji i financijski održiv. Stoga će se stečeno iskustvo tijekom pandemije uzeti u obzir pri održavanju projekata u budućnosti, a kako bi se osigurala veća prisutnost iseljenika iz Južne Amerike, osigurat će se snažnija financijska potpora za školarinu i smještaj većeg broja polaznika. Cilj je Matičinih programa u kojima iseljenici mogu učiti hrvatski jezik i kulturu te tradicionalne pjesme i plesove održati hrvatski nacionalni identitet među njima. Polaznici Matičinih programa sa znanjem i vještinama naučenim u Hrvatskoj vraćaju se u iseljeničke zajednice, u kojima to dalje prenose po svojim klubovima i društvima. U večernjim satima na kraju drugog dana Susreta u kulturnom centru Asunciona svečano je otvorena izložba Etnografskog muzeja u Zagrebu o braći Seljan, koji su početkom 20. stoljeća boravili u Paragvaju.

Posljednji dan susreta bio je posvećen izlaganjima o temi gospodarske suradnje između Paragvaja i Hrvatske i u njemu su sudjelovali članovi Paragvajsko-hrvatske gospodarske komore, južnoamerički članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, hrvatski gospodarstvenici iz iseljeništva te predstavnici paragvajske vlade zaduženi za gospodarstvo. Paragvaj je predstavljen kao potencijalna poveznica u gospodarskoj suradnji Hrvatske sa zemljama Južne Amerike, pogotovo zbog niskih poreznih stopa koje olakšavaju gospodarska ulaganja. Na završetku ovogodišnjeg susreta odlučeno je da se sljedeći održi u studenom 2023. u Montevideu u Urugvaju.

Nakon službenog završetka zajedničkog susreta južnoameričkih Hrvata sljedeća dva dana iskorištena su za obilazak, druženje i razgovor s članovima hrvatskih društava iz Asunciona. Asuncion je brojem stanovnika sličan Zagrebu, a u njemu djeluju tri organizacije hrvatskih iseljenika. Prema procjenama u cijelom Paragvaju danas živi pet tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prvi hrvatski doseljenici u tu zemlju počeli su pristizati u 19. stoljeću i naseljavali se sve do polovine 20. stoljeća, nakon čega je doseljavanje bilo u vrlo malom broju. Najstarija je trenutno aktivna organizacija Paragvajsko-hrvatska gospodarska komora osnovana 1996. godine, a njezin osnivač i prvi predsjednik bio je Hugo Soljančić, koji je preminuo 2007. Uz nekoliko godina pasivnosti komora je ponovno oživljena unatrag nekoliko godina, a u njezinu je vodstvu predsjednik arhitekt Gustavo Glavinić, uz prve suradnike Huga Soljančića mlađeg i Anu Carol Soljančić. Članovi komore uvelike su zaslužni za uspjeh održana Šestog susreta hrvatskoga iseljeništva, a s obzirom da su i sami priznati gospodarstvenici cilj njihova rada od osnutka je što čvršće gospodarsko povezivanje Paragvaja i Hrvatske.

Predstavnici Paragvajske udruge Hrvata na sastanaku s ravnateljem Državnog arhiva Paragvaja

Ispred Kluba Hrvata u Paragvaju. Slijeva: predsjednik Mario Krišković, Ivan Tepeš i tajnik Kevin Krišković

Aktivna hrvatska društva

Pomoć u organiziranju Susreta južnoameričkih Hrvata pružilo je i drugo aktivno društvo, a to je Klub Hrvata u Paragvaju, koji je ujedno i najmlađe hrvatsko iseljeničko društvo u Asuncionu. Klub je osnovan 30. svibnja 2019, a u vodstvu Kluba su predsjednik Mario Krišković, tajnik je mladi liječnik Kevin Krišković i potpredsjednica mlada odvjetnica Liz Yakisich. Klub djeluje pod sloganom „Ujedinjeni snagom krvi“ sa svrhom njegovanja hrvatskog identiteta u Paragvaju, a odnedavno ima i vlastite prostorije. Sa skromnim sredstvima nastoje izrađivati suvenire s hrvatskim oznakama, a s posebnim ponosom pokazivali su popločeni pod na ulazu i na terasi svojih prostorija koji su sami uredili u bojama hrvatske šahovnice. U prostorijama se nalazi i skromna knjižnica s nekoliko knjiga, a cilj im je s vremenom prikupljati što veći broj knjiga na hrvatskom jeziku kako bi i na taj način što više potomaka hrvatskih iseljenika došlo u doticaj s jezikom svojih predaka.

Treće društvo hrvatskih iseljenika u Asuncionu je Paragvajska udruga Hrvata, koja je osnovana u listopadu 2015. U vodstvu je te udruge predsjednik Hugo Estiggaribia Villasanti Soljančić, dobar govornik hrvatskog jezika, a potpredsjednik je Blas Knoop Davalos Miloslavić, povjesničar i arheolog te uspješan poduzetnik. S obzirom da predsjednik udruge izvrsno govori hrvatski, njihovo djelovanje usmjereno je upravo na taj oblik aktivnosti podučavanja hrvatskoga jezika. Predsjednik i potpredsjednik Udruge upravo su završili pisanje knjige Hrvati u Paragvaju, koju su predstavili na susretu južnoameričkih Hrvata i koja bi uskoro trebala izaći iz tiska. U knjizi se obrađuje povijest hrvatskih iseljenika u Paragvaju, a posebno su obrađene znamenite iseljeničke obitelji i njihovi istaknuti pojedinci. Predsjednik Udruge s obitelji namjerava se do kraja ove godine doseliti u Hrvatsku i u njoj nastaviti živjeti, poput svoga brata, koji je to već učinio prije nekoliko godina.

Panteon Slavjanska sloga

Posjet kulturnim znamenitostima

Tijekom obilaska hrvatskih društava neizostavno je bilo posjetiti središnje groblje u Asuncionu i najmonumentalniju građevinu na njemu, a to je panteon Slavjanska sloga u kojem se nalaze posmrtni ostaci velikoga broja hrvatskih iseljenika i u kojemu se može pronaći djelić povijesti paragvajskih Hrvata proučavajući nadgrobne ploče s hrvatskim prezimenima te natpise na njima. Panteon je sagrađen 1890. uz potporu članova prvog organiziranog društva paragvajskih Hrvata koje je osnovano u Asuncionu 4. kolovoza 1889. godine pod imenom Sloga slovinska uzajamne pomoći.

Aktivnost hrvatskih društava u pomoći hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u Paragvaju mogla se vidjeti tijekom konzularnih dana koje je organiziralo Hrvatsko veleposlanstvo u Argentini, koje pokriva i državu Paragvaj, a održani su sljedeća dva dana nakon završetka zajedničkog susreta južnoameričkih Hrvata. Čelnici društava tom su prilikom pomogli članovima i drugim iseljenicima u popunjavanju dokumenata i zahtjeva za stjecanje hrvatskoga državljanstva te u rješavanju svih ostalih pitanja.

U razgovoru s predstavnicima hrvatskih društava iz Paragvaja može se zaključiti kako im je bilo jako važno što se susret južnoameričkih Hrvata održao i u njihovoj zemlji jer su se na taj način mogli i oni pokazati kao odlični organizatori i domaćini. To je bila prilika da se hrvatska iseljenička i domovinska javnost detaljnije upozna s njihovim radom. Novinari Hrvatske radiotelevizije napravili su usto korisne i vrijedne snimke iz života hrvatskih iseljenika u Paragvaju, koji je do sada bio manje poznat.

* * *

Hrvati u Asuncionu

Glavni grad Paragvaja Asuncion

Asuncion je brojem stanovnika sličan Zagrebu, a u njemu djeluju tri organizacije hrvatskih iseljenika. Prema procjenama u cijelom Paragvaju danas živi pet tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prvi hrvatski doseljenici u tu zemlju počeli su pristizati u 19. stoljeću i naseljavali se sve do polovine 20. stoljeća, nakon čega je doseljavanje bilo u vrlo malom broju. Najstarija je trenutno aktivna organizacija Paragvajsko-hrvatska gospodarska komora osnovana 1996. godine, a njezin osnivač i prvi predsjednik bio je Hugo Soljančić, koji je preminuo 2007. Uz nekoliko godina pasivnosti komora je ponovno oživljena unatrag nekoliko godina, a u njezinu je vodstvu predsjednik arhitekt Gustavo Glavinić, uz prve suradnike Huga Soljančića mlađeg i Anu Carol Soljančić. Članovi komore uvelike su zaslužni za uspjeh održana Šestog susreta hrvatskoga iseljeništva, a s obzirom da su i sami priznati gospodarstvenici cilj njihova rada od osnutka je što čvršće gospodarsko povezivanje Paragvaja i Hrvatske.