Akademijini laureati

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svečanom je skupštinom i dodjelom nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2021. godini 29. travnja proslavila svoj dan.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u govoru se osvrnuo na protekle dvije godine kazavši da je svečanost simbolički znak povratka na redovit način djelovanja najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije. „Potresi koji su nas zadesili 2020. ranili su i ovu palaču, ponos grada Zagreba i Hrvatske, remek-djelo neorenesansne arhitekture, baštinu našeg utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, i predstoji nam dugotrajna obnova. No ona neće dovesti u pitanje ispunjavanje Akademijine povijesne misije koju joj je na današnji dan 29. travnja 1861. povjerio Hrvatski sabor“, kazao je Akademijin predsjednik. Pritom je izrazio zahvalnost generacijama nekadašnjih članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili Akademiju i hrvatski nacionalni identitet i društvo znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima.

Dobitnici nagrada za najviša postignuća u 2021. s vodstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Dokaz da hrvatska znanost i dalje napreduje jesu postignuća dobitnika nagrade HAZU za 2021. Nagradu za područje društvenih znanosti dobila je Katarina Horvat za knjigu Kućna služinčad u Zagrebu 1880. – 1914, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti Marcela Hanzer za izuzetne recentne znanstvene doprinose u teoriji reprezentacija, a za područje prirodnih znanosti Petra Bajo za znanstvena istraživanja o paleoklimatskim promjenama tijekom prošlosti na temelju geokemijskih značajki siga. Za područje medicinskih znanosti nagrađena je Ivana Tlak Gajger za znanstvene članke o biologiji i patologiji pčela, za područje filoloških znanosti Ekrem Čaušević za knjigu Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, za područje književnosti Ivan Lovrenović za knjigu Putovi su, snovi li su, dok je za područje likovnih umjetnosti nagradu dobio Milan Bešlić za autorstvo izložbi i promociju umjetničkog djela Ede Murtića uz stogodišnjicu njegova rođenja. Za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen je Mladen Tarbuk za skladbu Sinfonia te za područje tehničkih znanosti Jonatan Lerga za djelo Napredni postupci digitalne obrade signala i strojnog učenja.

U ime svih laureata prigodni govor održala je Petra Bajo, dobitnica nagrade za prirodne znanosti. Zahvalivši Akademiji kazala je: „Ova nagrada, svima nama dobitnicima, daje priliku i novi poticaj, a u konačnici i obvezu da nastavimo biti što je moguće bolji, da nikada ne posustajemo, da ne tražimo izlike i ne prestajemo postavljati ljestvicu sve više jer jedino tako možemo ostvariti nove ciljeve i istinski doprinijeti napretku našeg društva.“

Osim dodjele nagrada, održana je i redovna skupština na kojoj je predstavljeno izvješće o radu HAZU 2021, o kojem je izvijestio predsjednik HAZU. Također je podneseno financijsko izviješće koje je predstavio glavni tajnik akademik Dario Vretenar.

U protekloj godini izdvojeno je nekoliko najvažnijih aktivnosti HAZU, među kojima je izrada priloga za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova pridruživanja Europskoj Uniji. Akademija je donijela i nekoliko izjava, od kojih se ističu ona o demografskoj krizi u Hrvatskoj, izjava o važnosti znanja i primjene znanja za provedbu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. te izjava o prijetnji sraza turizma i hrvatskog prostora.

Zatim o seizmičkoj aktivnosti i njezinim implikacijama, o potpori Nacionalnom planu cijepljenja protiv virusa COVID-19, o Meštrovićevu spomeniku Indijancima u Chicagu, o tzv. bunjevačkom jeziku te o pristupanju Srbije Europskoj Uniji. Predstavljena je studija Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine izrađena pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti HAZU, a održana je i znanstveno-stručna konferencija Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa te konferencija Norma hrvatskoga standardnog jezika u 21. stoljeću.