Mora se početi djelovati!

Tema Demografske perspektive Republike Hrvatske, posebice Slavonije o kojoj je govorio demograf akademik Anđelko Akrap zainteresirala je brojne posjetitelje javne tribine u organizaciji Ogranka MH u Županji. Amfiteatar Gimnazije Županja okupio je 8. travnja publiku iz različitih sfera javnog i društvenog života, koje su u ime organizatora pozdravili Jurica Buljan, donedavno dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice Županja, sada umirovljenik, i Želimir Janjić, predsjednik Ogranka MH u Županji, istaknuvši kako je ova tribina prva u nizu brojnih događanja koja će u povodu 180 godina Matice hrvatske biti organizirana u Županji.

Demograf Anđelko Akrap održao je u Županji tribinu o demografskim perspektivama

Tribinu akademika Akrapa publika je pratila s velikom pozornošću. Akrap je podsjetio na posljednji popis stanovništva u RH, koji je pokazao da smo u Hrvatskoj u proteklih deset godina izgubili oko 400.000 stanovnika. Bivši studenti, profesori u osnovnim i srednjim školama, poduzetnici, članovi Matice hrvatske, ali i lokalni političari, među kojima su bili i gradonačelnik Županje Damir Juzbašić i njegov zamjenik Petar Buljević, kao i gosti iz susjedne Bosanske Posavine, zainteresirani za temu demografske slike nekada i sada, pratili su izlaganje akademika Akrapa, koji se u razgovoru s posjetiteljima tribine prisjetio kako je 1994/95. bio u Đakovu i kako je tada prognozirao da Hrvatska ulazi u sve dublju demografsku krizu, koja će utjecati na gospodarsku sferu, što znači i na mirovinski sustav i na zdravstveni sustav, time i na razvijenost cjelokupnoga prostora.

„Moramo se vratiti u prošlost jer čitav koncept razvoja postavljen je krivo. Nakon Drugoga svjetskog rata u želji za brzim napretkom i razvojem jednostavno se aktivnost koncentrirala u nekoliko velikih gradova, Zagreb, Rijeku, Split. Osijek je gubio demografsku dinamiku i to se polako jednostavno kumuliralo, gomilalo se i došli smo u ovakvu situaciju“, naglasio je Akrap i nastavio: „Hrvatska je uvijek imala privid obilja radne snage. Zašto? Zato što se sužavao prostor razvoja i danas smo se sveli na tu situaciju da malo manje od 30 posto živi u gradu Zagrebu i neposrednoj okolini, nešto u priobalju, dok je Slavonija kao cjelina već od šezdesetih godina gubila demografsku dinamiku.“ Dodao je da je Slavonija i čitavo 19. stoljeće živjela na temelju bioloških resursa iz manje razvijenih dijelova. Po njemu, sam koncept života u Slavoniji bio je takav da su bile ugrađene depopulacijske tendencije. Ako bi obitelj imala samo jedno dijete, time bi se spriječila podjela imanja, što je naglašavalo nepovoljni trend. Pojasnio je i zašto je Osijek gubio demografsku dinamiku i kako Slavonija jednostavno u prijelazu iz poljoprivrednog, agrarnog društva nije otvarala radna mjesta u nepoljoprivrednim djelatnostima.

„I sada se došlo u situaciju duboke demografske krize koja se negativno odražava na sve sfere života”, rekao je i napomenuo da se demografski čimbenici i demografija često promatraju kao brojanje umrlih i živorođenih, zaključivši da to nije tako i da je to posao matičara. Naglasio je da demografi na to gledaju drukčije, kao dio ukupnog razvoja, poručivši da nema te mjere koja može preokrenuti trendove ukoliko se gospodarstvo ne uklopi u sve moguće promjene. Hrvatska se s tim jednom mora suočiti, ali cjelokupno hrvatsko društvo nema svijesti da je to doista potrebno preokrenuti, kazao je Akrap zaključivši: „Često se govori da Hrvatska slijedi europske demografske trendove. Ne! To su izmišljotine. Niz zemalja u Europi ima prirodno smanjenje, ali samo Hrvatska, Latvija, Bugarska i Rumunjska imaju i prirodno smanjenje i iseljavanje, a Slovačka i neke druge zemlje imaju i prirodni prirast. Mi slijedimo negativne demografske trendove svega nekoliko zemalja u Europi, a ne druge europske trendove. Mora se jednom početi djelovati, mora se imati u vidu da i lokalne zajednice imaju odgovornost. Po mome sudu, županije trebaju dobiti veće ovlasti, ali i preuzeti odgovornost. Kao da ljudi koji vode lokalne zajednice nisu svjesni toga da oni gube stanovništvo, da nema tko raditi, oni se moraju boriti za svakog čovjeka, ali političari toga nisu svjesni. Ne krivim ih, nego im na to skrećem pozornost.“