GLAZBU IZDVAJA

Natalia Kosovac kao ­Giselle

Obično su premijere prigoda za nastupe najboljih. No u četiri (!) podjele uloga za osam ovosezonskih izvedbi Giselle u HNK-u u Zagrebu najbolja je nastupila posljednja! Natalia Kosovac prva je na vrhu piramide trenutačnog sastava solističkog ansambla Baleta HNK-a. U baletu Giselle, pak, sva je pozornost usmjerena na protagonisticu pa je stavljanje uloge grofa Albrechta u prvi plan kombinatorike podjele uloga promašeno. Tako da, u slučaju partnerske nepodudarnosti, prednost svakako treba imati Giselle.

Natalia Kosovac u ulozi Myrthe u Giselle  / Snimila Mara Bratoš

Čak je i Iva Vitić Gameiro nastupila prije (1. ožujka), s partnerom Guilhermeom Gameirom Alvesom ugodno iznenadila. Iako se ta balerina ne odlikuje jačom tehnikom, unijela je u svoju Giselle posebnu ljupkost i liričnost. Krhkom je figurom i nježnom tjelesnošću, u oba čina, dojmljivo dočarala lik.

A Natalia Kosovac ostvarila je Giselle (5. ožujka) u stilu velike balerine. Tehnički je superiorna, njegovanih pokreta, koraka i skokova. Figurom je idealna i za lik razigrane pa slomljene seoske djevojke, i za lik nestvarne šumske vile. Laka je u skoku i zadrškama u rukama partnera, profinjena u bjelini svekolike romantičarske ideje što je taj balet sadrži. Pouzdani partner bio joj je solidan plesač Simon Yoshida u ulozi Albrechta, koji sve više budi zanimanje za svoje buduće nastupe.

Štefan Furijan (1942–2022)

Nekadašnji prvak Baleta HNK-a u Zagrebu Štefan Furijan snažno je obilježio dva i pol desetljeća djelovanja Baleta, od sredine 1960-ih do početka 1990-ih.

Štefan Furijan, grof Albrecht
u baletu Giselle

Lirski plesač odličnim je, osobito snažnim skokovima i tehničkom perfekcijom iz predstave u predstavu potvrđivao da je veliki plesač. Između njegovih šezdesetak uloga u klasičnom, modernom i nacionalnom repertoaru posebno ćemo pamtiti Romea, Mirka i Đavla u Đavlu u selu, Prinčeve u Trnoružici i Orašaru, Albrechta u Giselle, Dvorsku ludu u Labuđem jezeru, Momka u Licitarskom srcu, Don Josea u Carmen, Petrušku, D’Artagnana u Tri mušketira.

Balet Žetva Borisa Papandopula u Sarajevu

U povodu 100. obljetnice Narodnog pozorišta u Sarajevu njegov baletni ansambl premijerno je izveo balet Žetva Borisa Papandopula, u koreografiji Edine Papo. Praizveden je 1950, kao prva samostalna predstava Baleta u sklopu Sarajevske opere, utemeljene 1946.

Prvu verziju Žetve Papandopulo je skladao 1947. u Opatiji. U Sarajevu je živio od 1949. do 1953. Kao dirigent u Narodnom pozorištu ravnao je nizom opera i baleta iz svjetske baštine te koncertima Sarajevske filharmonije. Bio je i nastavnik Srednje muzičke škole.

Prizor iz baleta Žetva  / Foto NP Sarajevo

U Sarajevu je skladao niz djela, od dvaju baleta, preko filmske glazbe, do simfonijske, komorne, koncertantne i zborske. Radnju i koreografiju Žetve, u tijesnoj suradnji sa skladateljem, osmislila je legendarna Nina Kirsanova. Zanimljivo je da je partitura, prema istraživanjima muzikologa Davora Merkaša, sastavljena od niza brojeva što ih je Papandopulo preuzeo iz svojih prethodnih djela.