KNJIŽEVNOST IZDVAJA

 Od lažnih vijesti do lažnih života

Kada Skandinavce pitamo što njihove zemlje čini sretnijima od drugih, jedan od odgovora glasi otprilike ovako: Ne živimo zapravo ni po čemu bolje, ali ono što je u temelju naše kulture jest da si ljudi vjeruju na riječ. I doista, postoje kulture gdje je laž, pogotovo ona u političkom diskursu, sasvim uobičajena, i one druge, u kojima je lagati nemoralno.

Izd. Tim press, Zagreb, 2021.

O fenomenu i filozofiji laži, o tome što leži u temelju ne samo političkih nego i naših svakodnevni laži, sjajno, kao i uvijek, piše norveški filozof Lars Fr. H. Svendsen u knjizi Filozofija laži. Fenomen laži star je koliko i čovjek, a u ovoj se knjizi Svendsen fokusira na razne aspekte laži, od Platonove teorije o „umjesnoj laži“ sve do Donalda Trumpa, od lažnih vijesti do naših – lažnih života. Zašto lažemo prijateljima i zašto dopuštamo da javne osobe lažu nama? Je li laganje drukčije od muljanja i kako uopće iskreno živjeti u svijetu satkanu od laži? Svendsen je britak, duhovit i sjajan autor, kao uostalom i u svojim drugim knjigama o brojnim fenomenima današnjice (moda, zlo, dosada, strah…) a kako saznajemo, u svibnju ćemo ga u Zagrebu moći slušati uživo.

Zid kao razdjelnica života kakav poznajemo – Marlen Haushofer u našem se medijskom prostoru uglavnom pojavljuje tek kao fusnota. Riječ e o austrijskoj književnici rođenoj 1920, koja je tek nakon smrti, negdje s jačanjem borbe za ženska prava, dosegnula veću vidljivost.

Izd. Leykam International,
Zagreb, 2021.

U pandemijsko vrijeme, i ovo doba straha, otuđenja i beznađa, često se u javnosti spominjao njezin roman Zid. Riječ je o ženi koja se nađe izolirana od ostatka svijeta, koju neprobojan zid dijeli od svega što je poznavala i koja iznova gradi egzistenciju, stiješnjena u svom komadiću prirode i zemlje, okružena s tek nekoliko životinja. Hvaljena zbog jednostavnosti i sugestivnosti stila, preciznosti, uzdizanja banalnosti svakodnevice na univerzalnu razinu, roman je danas proglašen klasikom, i pravo je vrijeme da ga napokon otkrijemo.

Humorni distopijski roman o epidemiji apatije

„Ako je čovjek iznutra posložen i jak, apatija mu ne može ništa.

Izd. Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.

Ali kao što znate, pojedinac nije u fokusu naših apatologa jer su oni odlučili liječiti društvo, a ne pojedinca, zadojeni idejom da društvo stvara pojedinca, pa prema tome zdravo društvo stvara zdravog pojedinca, što je krajnje sumnjiva pretpostavka“, govori jedan od likova u romanu Zavod za apatiju pisca i novinara Gordana Nuhanovića (i jednog od zaštitnih lica emisije Knjiga ili život na HTV3). Humorni distopijski roman o „epidemiji apatije“ koja je protkala naše društvo u istočnim dijelovima Hrvatske sjajna je društveno-politička satira kroz koju se ogleda apsurdnost naše svakodnevice.