Žene kroz medijske naočale

Na tragu medijske poruke pape Ivana Pavla II. o medijima kao forumu za promicanje uloge žene u društvu te u povodu obilježavanja Međunarodnoga dana žena, Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta organizirao je 9. ožujka 2022. okrugli stol Žene u medijima, mediji o ženama na kojem se raspravljalo o položaju i prikazu žene u hrvatskim medijima u 21. stoljeću.

Govornici koji se ili znanstveno bave tom tematikom ili su profesionalno angažirani u medijima raspravljali su o aktualnim pitanjima s područja ravnopravnosti muškaraca i žena i njihova položaja u medijskim kućama i medijskim sadržajima, o medijima kao mjestu učenja o muško-ženskim odnosima te o temama u kontekstu žena, medija i sinodalnoga hoda. 

Sudjelovali su prof. emerita Smiljana Leinert-Novosel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Danijel Labaš s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Antonia Hrvatin Roth, urednica Religijskog programa na Hrvatskoj radioteleviziji i Blaženka Jančić, urednica Odjela religija na Hrvatskom radiju.

Smiljana Leinert-Novosel, Antonia Hrvatin Roth, Blaženka Jančić i Danijel Labaš / izvor Hrvatsko katoličko sveučilište

Pozdravnu riječ okupljenima, među kojima je bio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te izaslanica ministrice kulture i medija Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, uputio je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić.

Rektor Tanjić: Mediji imaju posebnu ulogu kao promicatelji pravde i jednakosti za žene

„Poticaj za ovu temu je činjenica da je prošle godine bila 25. obljetnica poruke naslovljene Mediji: moderni aeropag za promociju žene u društvu koju je papa Ivan Pavao II. napisao u povodu 30. Svjetskog dana društvenih komunikacija. Prošle godine zbog pandemijskih mjera nismo obilježili godišnjicu te važne Papine poruke kada je riječ o ženi i medijima, pa nam se činilo prigodnim i važnim ove godine promišljati o tome što se dogodilo u međuvremenu s obzirom na smjernice na koje nam je i papa Franjo više puta svraćao pozornost kada je riječ o položaju žena u društvu i medijima“, rekao je rektor Tanjić. Ocijenio je da mediji imaju posebnu ulogu kao promicatelji pravde i jednakosti za žene. Papa nas upozorava da često u medijima nailazimo na eksploataciju žena te da slušanje žena treba biti prvi korak u promicanju njihova položaja, što je i jedna od glavnih tema u pripremi sinode koja će se održati u listopadu ove godine.

Govoreći o položaju žena na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, naveo je podatak da je 78,5 posto studentica, a od ukupnog broja zaposlenih šezdesetak posto je žena. No, iako je više žena, muškarci su na upravljačkim mjestima, rekao je rektor Tanjić.

Smiljana Leinert-Novosel: Prijeti opasnost od „uloge superžene ili žene žrtve“

Smiljana Leinert-Novosel održala je izlaganje Žene u Republici Hrvatskoj 2021. Korak naprijed ili dva unazad?, u kojem je govorila i o tome kako danas mediji oblikuju rodne ideologije. Te teme, naglasila je, moraju biti svakodnevne, a ne prigodničarske. Navela je da je položaj žena u društvu mnogo bolji negoli u polovici prošlog stoljeća, da su se dogodile drastične promjene u kojima su tipične ženske uloge doživjele transformaciju. To se ponajprije odnosi na promjene u sferi zapošljavanja, u obiteljskoj i u sferi političkog odlučivanja. Tom u prilog navela je primjer prisutnosti žena u politici, gdje se unatrag trideset godina broj žena u Saboru sa 4,7 posto povećao na 22,5 posto. U tom je kontekstu naglasila da je potrebno prijeći 30 posto udjela određene varijable u procesu ne bi li došlo do stvarnih promjena u djelovanju društvenog sustava. Ipak, navela je, u odnosu žena i muškaraca u upravljačkim tijelima i dalje prevladava piramidalni model te usprkos većem broju visokoobrazovanih žena i dalje su na pozicijama moći uglavnom muškarci. Naglasila je da je obitelj instanca u kojoj započinju temeljne promjene s obzirom na spolnu ravnopravnost, a da bi žena mogla ravnopravno sudjelovati u svim sferama društvenog života, potrebno je mijenjati mentalitet po kojemu je žena i dalje ta od koje se očekuje primarna i maksimalna skrb za obitelj i podizanje djece, no istovremeno i ulaganje u karijeru. Stoga je cilj postići ravnotežu između privatnog i profesionalnog, podjednako raspodijeliti privatne i poslovne obveze i skrb o djeci, a upravo je uloga medija progovoriti o tim gorućim problemima, koji su jedan od važnih faktora nemogućnosti postizanja većega životnog zadovoljstva i spolne ravnopravnosti. Iznoseći podatke iz istraživanja navela je da je najveći stupanj spolne diskriminacije u obitelji, a najmanji u politici. Također je zaključila da je atmosfera u društvu bitna za položaj žena, jer kako se ta atmosfera mijenja, to se preslikava na obitelj. Govoreći o istraživanju iz 2016, kaže da je pokazalo kako su muške uloge primarno izvan doma, dok žene pored tipičnih uloga u obitelji dobivaju i one izvan, što je rast ukupnih obveza. Tu dolazimo do opasnosti od „uloge superžene ili žene žrtve“ što može rezultirati odgađanjem braka i manjim brojem djece, rekla je. Kako bi se to izbjeglo, treba raditi na razvoju partnerskih odnosa u kojem će se uspostaviti ravnoteža između ženskih i muških obveza.

Danijel Labaš: Mediji – škola muško-ženskih odnosa?

U izlaganju Mediji – škola muško-ženskih odnosa Danijel Labaš upitao je: „Jesu li mediji postali škola muško-ženskih odnosa, jesu li pristali na to?“ Danas su mediji na prvom mjestu i jedan od ključnih elemenata socijalizacije i društvenih vrijednosti, proizvode društvene obrasce i modele poželjnoga ponašanja, izgleda i življenja općenito. Naveo je da je kroz čitavu povijest muškarac prikazivan kao idealni promatrač, a žena kao ona koju se promatra. Različita stajališta o toj temi govore o negativnim učincima takve tradicije i na muškarce. No ono što je važno uočiti jest činjenica da je sveprisutnost te tradicije dovela do toga da „žene same sebe promatraju kao promatrane“, rekao je prof. Labaš referirajući se na Johna Bergera i Thomasa Streetera.

To su stereotipi koje je odavno shvatila i u komercijalne svrhe iskoristila modna i oglašivačka industrija. Labaš je na mnoštvu primjera vizualnih oglasa pokazao kako izgleda medijski seksizam, a što je postalo dijelom struktura te ušlo na područje muško-ženskog zdravlja i naše sposobnosti da ostvarimo uzajamne odnose s drugima koji nas ispunjavaju. Najčešći prikaz žene u medijima i oglašivačkoj industriji nije korektan, ali ni muškarca koji se prikazuje kao pivopija, neovisan, ambiciozan. Dakle, imamo nerealan prikaz i žena i muškaraca, a rješenje za uklanjanje takvih stereotipa Labaš vidi u medijskom odgoju i medijskoj pismenosti, koja počinje u radu s djecom.

Antonia Hrvatin Roth: Iza kulisa – iskustva jedne novinarke

Urednica religijskog programa na Hrvatskoj radioteleviziji Antonia Hrvatin Roth u izlaganju Iza kulisa – iskustva jedne hrvatske novinarke govorila je o svom osobnom iskustvu. S ponosom je istaknula da je njezino iskustvo uloge i položaja žene u javnom mediju pozitivno te da žene na HRT-u uživaju ravnopravnost u odnosu na muške kolege, što pokazuje i činjenica da je mnogo žena među urednicima. Suprotno stereotipnim mišljenjima, spomenula je također da su novinarke bile među prvima koje su otišle i izvještavale iz ratom pogođene Ukrajine. Usprkos tome sadržaj u medijima zaostaje i žene i dalje tretira neravnopravno. Spomenula je i nekoliko osobnih iskustava, kada je kao novinarka bila omalovažena na temelju spola, kada su ljudi na terenu mislili da je sekretarica muškim kolegama. Istaknula je kako se, osobito na društvenim mrežama, novinarkama i voditeljicama često upućuju komentari u kojima se ističe njihov izgled, a ne sadržaj onoga što su rekle. Istaknula je još i da joj se čini da se muškarcima u novinarskom poslu manje zamjera i više vjeruje, a jedan je od čestih problema na koji nailazi kada je riječ o izboru gostiju taj da se žene teže odazivaju gostovati u emisijama religijske tematike. Iako je u novinarstvu 60 posto žena, još nas se ne shvaća ravnopravnima, navela je dodajući i kako se žene često same diskvalificiraju, odnosno zbog straha od neuspjeha ne prijavljuju na natječaje za visoke poslovne pozicije.

Urednica Blaženka Jančić o ženama i sinodi

Urednica Odjela religija s Hrvatskog radija Blaženka Jančić članica je Sinode Zagrebačke nadbiskupije te je održala izlaganje Žene i sinoda. Doprinos medija u procesu sinodalnog savjetovanja te je naglasila kako je jedan od sinodalnih ciljeva i veća valorizacija žena te kako su od pape Franje došli poticaji za osnaživanje uloge žene u Crkvi. Rezultati takva pristupa vidljivi su u nedavnom ustanovljenju laičke službe katehete te otvaranje ženama mogućnosti pristupa službama lektorata i akolitata. Jančić naglašava da je upravo u ovom trenutku važno da mediji potiču i više govore koliko je i zašto važno čuti glas žena u procesu sinodalnog savjetovanja jer bi mediji trebali biti otvoreni prema onim procesima za koje i sama Crkva smatra da su potrebni kako bi se išlo dalje, prema boljem i pravednijem društvu. A to je i uloga žene u Crkvi. Navela je da hrvatski mediji uopće ili tek uzgred prate sinodalni proces, dok primjerice u Njemačkoj te teme prate gotovo svi mediji. O izvještavanju medija o ženama u crkvi govori i podatak da je papa Franjo imenovao nekoliko žena na istaknute pozicije, no o tome se ne piše. Važnom smatra i osobnu inicijativu žena, koja mora biti snažnija. Kao primjer navela je da im je mnogo teže kao goste u emisijama pronaći žene, pa su tako u prošloj godini u 44 emisije gostovale 34 žene i 63 muškarca. Kako se kod pozivanja gostiju vodimo isključivo kompetencijama i ovaj podatak govori o našem društvu, zaključila je Blaženka Janjčić.

U raspravi su se sudionici okruglog stola dotaknuli raznih tema kada je riječ o ulozi, položaju i prikazu žene u medijima, kako onim svjetovnim tako i crkvenim.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras zahvalio je organizatorima na odličnom okruglom stolu na kojem je, kako je kazao, obnovio znanje i čuo mnoge vrijedne podatke. Osvrćući se na sadržaje o ženama u medijima, ocijenio je da je još premalo profesionalizma, a mnogo aktivizma.

Član vijeća Agencije za elektroničke medije Vanja Gavran istaknuo je da je Vijeće pokrenulo niz projekata u vezi s položajem žena u medijima, navodeći da je 2017. provedeno istraživanje o ženama u sportu. Usto, u okviru financiranih projekata, Vijeće je sudjelovalo ili sudjeluje u šesnaest radnih tema, među kojima su i ravnopravnost spolova. Nije velik broj medija koji prijavljuju takve teme, ali stvari idu nabolje i dosad je Vijeće za takve projekte izdvojilo oko dva milijuna kuna. Svaki korak u tom smjeru, kao što su i ovakve rasprave, dragocjen je, poručio je Gavran. Agencija za elektroničke medije osnovala je i financira rad portala Žene i mediji.

Okrugli stol moderirala je Suzana Peran.