Rat u Ukrajini i znanstvena zajednica

-

Ništa neće biti isto ni u znanosti nakon 24. veljače 2022, kada je Ruska Federacija započela invaziju velikih razmjera na Ukrajinu. Mnogi su istraživači svoje znanstvene alate zamijenili oružjem ili potražili skloništa, a neki su napustili dom u potrazi za mjestom gdje mogu nastaviti svoj znanstveni rad. Znanost je u biti nekompatibilna s ratom. Telos (svrha) znanosti i sveučilišta jest potraga za istinom, a počeci ratnih sukoba uvijek su zasnovani na nekim neistinama koje se za vrijeme samih sukoba još više naglašavaju.

Thomas Jefferson rekao je u govoru na sveučilištu da se ne bismo trebali bojati slijediti istinu kamo god ona vodila, niti tolerirati bilo kakvu pogrešku sve dok razum ima slobodu protiv nje se boriti. Naravno i znanstvenici su ljudi sa slabostima pa se često zaboravlja telos i na sveučilištima.

Tako mi je nedavno jedan senator na izboru zagrebačkog rektora rekao da je on obećao svoj glas svakomu od četvero kandidata u nadi da će njegov fakultet od toga imati koristi. To mi je kao i graditi kuću na pijesku.

Budućnost programa za istraživanje Marsa vrijedna 1,3 milijarde eura dovedena je u pitanje ruskom invazijom na Ukrajinu / Izvor Wikipedija

Osim toga traženje istine nije baš uvijek ugodan posao jer uključuje mnogo padova i podizanja za koje mnogi nisu spremni. Čak se i misija mnogih sveučilišta u svijetu od traženja istine odmaknula prema ugađanju studentima jer oni donose novac. Nema ništa loše u tome da studenti za svoj novac ili novac poreznih obveznika trebaju dobiti dobro obrazovanje, no ako to uključuje neugodu neuspjeha na nekom ispitu, onda nije rješenje uklanjanje te neugode ukidanjem usmenih ispita ili uopće provjere znanja. Telos noža je rezanje pa onda nije prihvatljivo objašnjenje da je neki nož baš jako lijep, no eto čini se da baš i ne reže.

Putin je prije početka invazije govorio o vraćanju vojnika u kasarne i mnogi nisu vjerovali da će se stvarno nešto loše dogoditi. Jedina je utjeha da stvari zasnovane na neistinama dugoročno gledano propadnu. Znanstvenik koji frizira svoje rezultate kad-tad suočit će se s rezultatima eksperimenta koji nije potvrdio njegovo otkriće. Problem je s ratovima što njihove neistine mnogo više koštaju u ljudskim životima, materijalnim štetama i ljudskim traumama. Nekako sam se potiho nadao da je u 21. stoljeću ovakva vrsta invazije prošlost. Kakva smisla ima osvojiti Silicijsku dolinu kad su njezina najveća vrijednost pametni ljudi koji tamo rade? Ti ljudi najbolje stvaraju u slobodi razmjene mišljenja i argumenata, a preduvjet za to je mir. Očito ruska ekonomija zasnovana uglavnom na prodaji nafte i plina nije kompatibilna s ekonomijom baziranom na traženju istine. Ne bi trebalo miješati ljudske slabosti s ovom težnjom za istinom. Ljudske su slabosti šira pojava pa, kad netko upotrijebi znanstvena otkrića na neetičan način za razaranje života, treba se boriti protiv tih slabosti, a ne protiv traženja istine.

Rat je uzrokovao i konkretne akcije znanstvenika. CERN je zamrznuo promatrački status Rusije i odlučio da neće ići u nove suradnje s Ruskom Federacijom ni ruskim institucijama, a slično su učinile i druge znanstvene institucije u svijetu. S druge strane Ruska zajednica rektora (Rektorski zbor) dala je u svojem priopćenju potporu predsjedniku Putinu i ruskoj armiji, dok je istovremeno sedam tisuća ruskih znanstvenika i znanstvenih novinara osudilo invaziju na Ukrajinu. Prekidi suradnji odgodit će mnoge znanstvene pothvate. Jedno od velikih pitanja jest sudbina Međunarodne svemirske postaje (ISS). Trenutno je tamo sedam astronauta (dva ruska, četiri američka i jedan europski) osuđenih na suradnju, ali pitanje je hoće li se nastaviti pothvat započet devedesetih godina prošloga stoljeća, koji je trebao premostiti razdvojenost Zapada i Rusije nakon hladnog rata? Npr. zaduženje NASA-e jest osiguravanje struje za cijelu postaju, dok je dužnost ruske strane osigurati orbitalni potisak potreban za održavanje putanje. Ruska svemirska agencija zaustavila je suradnju na lansiranjima iz Francuske Gvajane i prestala prodavati raketne motore Amerikancima.

Budućnost programa za istraživanje Marsa vrijedna 1,3 milijarde eura dovedena je u pitanje ruskom invazijom na Ukrajinu, nakon što je Europska svemirska agencija (ESA) izjavila da je lansiranje njezina rovera ove godine „malo vjerojatno“. Plan slanja misije rovera na Mars drugi je dio zajedničke misije ExoMars između ESA-e i ruske svemirske agencije Roscosmos. Rover je trebao poletjeti ruskom raketom iz Bajkonura u Kazahstanu u rujnu ove godine. Sljedeća prilika za lansiranje bit će u studenom 2024, a to je dosta vremena za čekanje za znanstvenike koji su radili u toj misiji gotovo cijelo desetljeće. Posebno će biti pogođeni mladi istraživači koji se oslanjaju na podatke iz te misije. Rezultat svih tih odgađanja vjerojatno će biti jače povezivanje ruskog i kineskog svemirskog programa, ali za svjetsku znanost svako ograničenje suradnje usporava napredak jer se ne koriste svi ljudski talenti na optimalan način. Ukrajinski znanstvenici poručili su Europi da oni ovog trenutka trebaju oružje i zonu zabrane letova iznad Ukrajine, a ne znanstvene projekte.

Svaka kriza donosi i priliku da novo bude bolje od starog. Tako su nakon kuge u srednjem vijeku počeli više cijeniti radnike jer ih nije bilo dovoljno, što je pak omogućilo stvaranje srednjeg sloja i razvoj umjetnosti. Nadamo se da ćemo i nakon ove krize naći neko bolje normalno u kojem će traženje istine imati mnogo veću vrijednost.