Predstavljena drama Dine Milinovića

Drama Dine Milinovića Svijet je muškog roda ili Tragedija koje nije bilo posvećena 350. obljetnici pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana predstavljena je 19. ožujka u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu. 

Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2021.

Predstavljanje je organizirano u okviru Mjeseca frankofonije, u godini kada se obilježava važna obljetnica: 400. godišnjica rođenja velikog francuskog komediografa Molièrea, koja se nadovezala na prošlogodišnju 350. obljetnicu smrti dvojice znamenitih hrvatskih velikaša, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. Ovim predstavljanjem ističe se neočekivana poveznica između Molièrea i Frana Krste Frankopana, koji je u zatvoru prevodio Molièreovu komediju Georges Dandin, ali prije smaknuća nije uspio dovršiti prijevod.

Autor Dino Milinović, francuski veleposlanik G. Gaël Veyssière i gl. urednik nakladništva MH Luka Šeput

Promocija knjige bila je i povod za razgovor o francusko-hrvatskim kulturnim, gospodarskim i političkim vezama  u kojem su sudjelovali autor Dino Milinović, francuski veleposlanik u Hrvatskoj G. Gaël Veyssière, diplomat i tajnik kabineta predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić, glavni urednik Matičina nakladništva Luka Šeput i Maja Vukušić Zorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Manje je poznato da Fran Krsto Frankopan u zatvoru, prije smaknuća 1671. prevodi Molièreovu komediju Georges Dandin, a upravo mi je taj podatak poslužio za dramski zaplet knjige Svijet je muškog roda“, rekao je Dino Milinović. Veleposlanik G. Gaël Veyssière istaknuo je povijesne veze između Francuske i Hrvatske kao i u današnje vrijeme perspektivu izgradnje odnosa koji se baziraju na ideji zajedničkog europskog duha.

Predstavljajući knjigu urednik Luka Šeput istaknuo je da je riječ o drami s povijesnom tematikom koja ima fikcionalni zaplet. U njoj su sadržani dijalozi između Luja XIV. i Molièrea te francuskog veleposlanika na bečkom dvoru za vrijeme Zrinsko-frankopanske urote Chevaliera de Gremonvillea i Orfeja Frankopana, mladog nećaka Krste Frankopana. Drama, rekao je Šeput, tematizira Zrinsko-frankopansku urotu i njezine odjeke na francuskom dvoru u Versaillesu. Tekst Dine Milinovića temelji se na dokumentiranim kontaktima između Luja XIV. i hrvatskih plemića koji su, nezadovoljni odnosima s bečkim dvorom, planirali pobunu, a koje je financijski potpomagao Luj. No, nakon nekog vremena, Luj s bečkim carom Leopoldom (koji mu je bio šogor) sklapa tajni sporazum nakon čega potpora hrvatskim plemićima izostaje. Sve se to u drami opisuje, ali relaksirano, tako da autor događaje prebacuje u fikciju u kojoj kralj prvo od Molièrea traži da napiše tragediju o Zrinsko-frankopanskoj uroti, ali nakon tajnog sporazuma s Leopoldom smatra da više nije prikladno da se u Versaillesu, na poznatim kazališnim svečanostima, izvodi tragedija koja tematizira pobunu dvojice plemića protiv svojeg kralja, naglasio je Šeput. Dodao je da u drami, postupkom teatra u teatru, pratimo rasprave Orfeja Frankopana i iskusnog veleposlanika Gremonvillea o tome zašto je izostala francuska podrška hrvatskim velikašima, o odnosu velikih i malih naroda u Europi, o tome što se dogodilo s navodnim Frankopanovim arhivom u Beču. Dino Milinović temi Zrinsko-frankopanske urote pristupa na originalan način, ocijenio je Šeput, dodajući da je riječ o postmodernističkom tekstu čije čitanje zbog brojnih kulturnih i intertekstualnih referenci predstavlja intelektualnu avanturu.

Zvonimir Frka-Petešić govorio je o hrvatsko-francuskim odnosima koje je prvi uspostavio Luj XIII, o ulozi hrvatskog lakog konjaništva u Tridesetogodišnjem ratu, koje za vrijeme Luja XIV. mijenja ime u Royal cravate, po rupcu koji su hrvatski vojnici nosili oko vrata, nazvanu kravata. Osvrnuo se i na aktualne odnose dviju država koji su, naglasio je, u duhu europskog zajedništva na vrlo visokoj razini.

U ime nakladnika predstavljanju je prisustvovao i glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković, a među uzvanicima bio je i ugledni hrvatski prevoditelj, nekadašnji kulturni ataše u Francuskoj i dobitnik nagrade Francuske akademije Mate Maras.  Knjiga je objavljena krajem 2021. u izdanju Matice hrvatske. Ilustrirana je odabranim grafikama iz Kabineta Luja XIV. (Cabinet du Roi) u posjedu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Na grafikama su prikazane velike svečanosti u Versaillesu, a upravo su te grafike izložene u Medijateci u okviru izložbe Molière u Versaillesu.