Pjesnički i dramski laureati

Vesna Biga ovogodišnja je dobitnica Goranova vijenca za cjelokupni pjesnički opus i izniman doprinos hrvatskom pjesništvu, dok je nagrada Goran za mlade pjesnike u konkurenciji od ukupno šezdeset rukopisa dodijeljena Patriku Gregurcu za rukopis Špaga. Nagrade Goranova proljeća laureatima su uručene tradicionalno na prvi dan proljeća 21. ožujka u Lukovdolu. Proglašeni su i dobitnici nagrada Marin Držić, koje Ministarstvo kulture i medija dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazališnog stvaralaštva. Prvu nagradu dobila je Nikolina Rafaj za tekst Kamo se ide kad se odlazi?, a drugu nagradu ravnopravno dijele Monika Herceg s dramom Mama, smijemo li danas umrijeti? te Tomislav Zajec s Nestajanjem. Treća nagrada također ima više dobitnika: Anita Čeko s Daleko je Kandahar, Hrvoje Kovačević sa Stud sudnjeg dana te Ivana Sajko s dramom Crna kutija za kraj svijeta – bajka o maloj Jeanne.

Vesna Biga – dobitnica
Goranova vijenca / Izvor Goranovo proljeće

Patrik Grgurec – dobitnik nagrade Goran za mlade pjesnike

U Lukovdolu nagrađena Vesna Biga rođena je 1948. u Zagrebu i dugo je bila percipirana isključivo kao autorica brojnih knjiga proze. No niz pjesničkih knjiga: Način pjesme (1996), Četiri straha (2001), Uhodeći vlastiti pogled (2001), Ispod kapaka druge rase (2004), Vidok koža (2006), Sjenka na uzici (2009), Žene na putu (2013), Bijela panika (2013), Moram gledati more (2018) i Tijelom u riječ (2019), potom prijevodi i uvrštavanja u preglede i antologije, svakako su pridonijeli tome da se o poeziji Vesne Biga počelo više pisati te da je na kraju postala i dobitnica ugledne nagrade. U knjizi Vidok koža upravo koža postaje mjesto neponovljiva iskustva, izvan riječi i znakova, igra se riječima, stvara neobične sklopove. Na granici bajkovitog, ona teži nespoznatljivom, jer oznaka je njezine poetike u tome da ljudsko biće nije površina, već dubina, subjekt je skriven u unutrašnjosti. Na granici proze i stiha, Vesna Biga stvara izvrsnu poeziju. U obrazloženju nagrade citirane su i riječi Tonka Maroevića, da je „unutarnji monolog Vesne Biga inkrustriran neizbježnim realijama, tako da na paradoksalan – a uspješan – način sintetizira ekstrovertni pogled prozaika s unutarnjim viđenjem lirskoga subjekta“.

Nikolina Rafaj – dobitnica 
prve nagrade Marin Držić / Snimio Matija Kralj

Monika Herceg – druga nagrada Marin Držić / Snimila MARA BRATOŠ

Tomislav Zajec – druga nagrada
Marin Držić / Snimio M. Gašparović

U obrazloženju nagrade Goran Patriku Gregurcu žiri navodi da se rukopis Špaga izdvojio kao idejno i konceptualno intrigantan pothvat s duboko promišljenim unutarnjim vezama među glasovima koji supostoje u tekstu te da je riječ o spoju tradicionalnog i modernog izričaja. Patrik Gregurec rođen je 1992. u Sisku i student je prve godine MA studija Dramskog i filmskog pisma na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti.

Na natječaj za Nagradu za dramsko djelo Marin Držić za 2021. prijavljeno je čak 58 dramskih tekstova. Činjenica da se na natječaj javio velik broj dramskih autora govori da je u hrvatskoj kazališnoj zajednici ta nagrada itekako prepoznata, navodi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, uz napomenu da se hrvatska drama odlikuje raznolikošću stilova dramskog pisma.

Povjerenstvo je radilo u sastavu Jasen Boko, Martina Petranović i Doris Šarić Kukuljica. U obrazloženju za prvonagrađenu dramu Nikoline Rafaj stoji da je tekst Kamo se ide kad se odlazi zrela, vješto napisana drama koja govori o ljudima neodlučnima oko svog mjesta u svijetu, da je riječ o reduciranom dramskom izrazu te da dramu odlikuje izraženo poetsko oblikovanje jezičnog iskaza. Drama Monike Herceg Mama, smijemo li danas umrijeti? nadahnuta je aktualnom problematikom migracija stanovništva, a autorica njihovu sudbinu sagledava ponajviše iz očišta djece kao najneviijih žrtava, dok se u drami Nestajanje Tomislava Zajeca u nekoliko pripovjedih linija gradi dramska napetost razotkrivajem istine o strašnom zločinu počinjenu nad šestogodišnjim dječakom. Na kraju treba dodati da će Ministarstvo kulture i medija kulture RH poduprijeti postavljanje tih djela na kazališnu scenu.