Matica hrvatska na poštanskoj marki

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 24. ožujka novu prigodnu poštansku marku s motivom knjige i nacionalnog identiteta – amblema djelovanja Matice hrvatske. Autorica je marke Katarina Lončar, dizajnerica iz Zagreba. Vrijednost marke označena je slovnom oznakom A, što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je tiskana u 30.000 primjeraka te u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Izvor Hrvatska pošta

Marka je nastala u povodu obilježavanja 180. godišnjice osnutka Matice hrvatske, najstarije moderne hrvatske kulturne ustanove. Matica je utemeljena nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije sa svrhom promicanja kulturnih, književnih i gospodarskih ideja hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na književnom jeziku štokavske osnove. Isprva djeluje pod imenom Matica ilirska kao nakladnički fond Ilirske čitaonice, a njezini su osnivači i članovi u to doba ‒ pod utjecajem ideja i procesa nacionalnih integracija na europskom tlu ‒ pokrenuli osnivanje niza temeljnih narodnih kulturnih i gospodarskih ustanova, poput kazališta, muzeja i Gospodarskoga društva. Od 1851. Matica ilirska počinje djelovati kao samostalno književno i znanstveno društvo. Nakon osnivanja Akademije, Svetojeronimskog društva i Sveučilišta Matica 1874. pod promijenjenim imenom (Matica hrvatska) provodi modernizaciju na programskom, organizacijskom i poslovnom planu usmjeravajući rad prema kulturnim potrebama rastućega hrvatskog građanstva, prema razvijanju nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja naroda.

Vodeći nacionalni nakladnik

U tom cilju Matica je pokrenula izdavanje sustavno zamišljena nakladničkog programa izvorne i prijevodne književnosti te poučne, znanstvenopopularne literature iz područja humanističkih, društvenih, prirodnih i tehničkih znanosti. Visoki dometi beletrističkih tekstova i znanstvenog raspravljanja, jasan stil i dobar jezik te vrhunska grafička i likovna oprema knjiga postali su prepoznatljivim obilježjima Matičinih izdanja, koja su do svršetka Drugoga svjetskog rata povremeno izlazila u nakladama višim od 10.000 primjeraka. Za vrijeme monarhističke i SFR Jugoslavije Matičin je kulturni program u Hrvatskoj nerijetko prihvaćan i kao alternativna politička platforma otpora prema centralističkim i hegemonističkim tendencijama usmjerenim protiv interesa hrvatskog naroda.

Marka autorice Katarine Lončar

Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, kada joj je omogućeno osnivanje ogranaka diljem Hrvatske, Matica započinje s ozbiljenjem koncepta policentričnog razvoja hrvatske kulture. Ogranci tiskaju vlastite knjige i časopise, a Matica osniva Nakladni zavod, koji se sa svojim izdanjima, knjižarama i antikvarijatima razvija na komercijalno-trgovačkim temeljima. Godine 1962. Matica pokreće biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti, najvažniju hrvatsku književnu ediciju 20. stoljeća, a 1967. potiče i donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Kulturnim manifestacijama i izdavaštvom Matica postaje jednim od glavnih nositelja ideja Hrvatskog proljeća, pa njezin rad režim nakon Karađorđeva obustavlja, a istaknute dužnosnike i članove šalje u zatvor.

Nakon osamnaestogodišnje stanke Matičin je rad 1990. obnovljen i od tada djeluje kontinuirano kao samostalna i neprofitna udruga zadužena za istraživanje, čuvanje, razvijanje i promicanje narodnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnog života te skrbi za demokratski društveni razvitak. Godine 1993. obnavlja slavni Matičin Vijenac (1869–1903), koji do danas u novinskom formatu izlazi svaki drugi četvrtak kao središnji nacionalni list za kulturu i umjetnost. Matica je obnovila i časopise Hrvatsku reviju i Kolo, koje ove godine također slavi 180. rođendan. Djelatnošću i kontinuitetom Matica je postala nacionalna institucija koja je u 180 godina objavila više od 8000 tiskanih izdanja i gotovo da nema važnije hrvatske knjige, autora, društvenog dogovora ili pokreta koji nije potekao iz kruga njezinih članova.

Novi zamah u slavljeničkoj godini

U jubilarnu godinu Matica je ušla pod novim vodstvom na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom te planovima za nove projekte. Obilježavanje je započelo novim ciklusom Tribina sučeljavanja u Matici hrvatskoj u siječnju, a od ožujka se održavaju uz potporu zlatnog Matičina sponzora Hrvatske pošte. Osim prigodnom poštanskom markom sponzora Hrvatske pošte, obilježavanje 180 godina postojanja nastavit će se svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

U okviru obljetničkog programa organizirat će se simpozij o Matičinim predsjednicima te manji simpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu. Visoki jubilej osim u Središnjici u Zagrebu obilježit će se i cjelogodišnjim programom u 123 ogranka u Hrvatskoj, BiH i diljem svijeta, u kojima se planira više od 500 različitih, kulturnih, znanstvenih i stručnih događaja. Uz nedavno osnovane ogranke u Hrvatskoj Kostajnici i Kupresu u planu je osnivanje novih ogranaka: u Washingtonu, Trieru, Moskvi, Ljubuškom, Kninu. Aktivnosti će Matica predstavljati i na fakultetima, dok će izdanja plasirati lektoratima diljem svijeta. Posljednjih mjeseci u Maticu hrvatsku upisuju se brojni novi članovi, a novim projektima i osuvremenjivanjem djelatnosti najstarija se hrvatska kulturna ustanova aktivnije predstavlja javnosti.