KNJIŽEVNOST IZDVAJA

Trauma povijesti za razumijevanje sadašnjosti

Sofija Andruhovič veliko je ime suvremene ukrajinske scene, a njezin je megaroman Amadoca ubrzo po objavljivanju 2020. proglašen kultnim. Veliki roman ukrajinske književnosti ne samo po opsegu (gotovo 900 stranica) nego i po sadržaju, estetskom užitku i značenju.

Prev. Ana Dugandžić, Dariya Pavlešen, izd. Edicije Božičević, 2021.

Nekadašnje (možda mitsko?) najveće jezero u Europi Amadoca metafora je zaboravljenih priča i nezacijeljenih trauma. U naslovu ono tim značenjima povezuje tri teme koje je autorica ujedinila u opsežnu povijesnu sagu. To su rat u Dombasu, Holokaust i Staljinov teror, kroz koje dubinski secira problem povijesnih trauma. Velika povijest lomi se kao i uvijek na leđima „običnog“ čovjeka i njegove se traume generacijski nastavljaju. Roman možemo shvatiti kao umjetničko propitivanje fenomena postpamćenja, kojim se traumatična iskustva prenose s naraštaja na naraštaj tako da daleke povijesne traume pamte kao svoje generacije koje im uopće nisu svjedočile.

Amadoca je zapravo roman o ljubavi, a pruža i razumijevanje konteksta trenutne situacije u Ukrajini.

Višeslojnost ljubavi meandrira kao rijeka

Iz zaigrane književne radionice Helene Sablić-Tomić uvijek izađe knjiga neobične strukture i višeslojnih značenja, s pozivom na nastavak priče izvan njezinih korica, otvorenih granica da svatko od čitatelja može u nju upisivati svoja iskustva. Kartografija ljubavi knjiga je o ljubavi prema putovanju, ljubavi prema tekstu, čitanju, ljubavnom osjetu muškarca i žene, ali i o moćnoj rijeci Dunav kao metafori ljubavi.

Izd. Naklada Ljevak, 2021.

Žanrovski hibrid putopisa, knjige eseja i intimne ispovijedi između kojih tekst meandrira i teče baš kao i sama rijeka. Njezine tokove autorica lirski i meditativno rastvara spajajući ih sa svojim dojmovima, čežnjama i iskustvima te s mislima o povijesti, umjetnosti i prirodi. No ljubav je ipak središnja tema. Slijedeći tok rijeke, od izvora do ušća, autorica promišlja ljubavne tokove, od slučajnog susreta i prvog zavođenja do teških iskustava ljubomore i tuge, prolaznosti i propadanja. Osim što zove na putovanje, to je i knjiga koja priziva slušanje glazbe.

Golubica iz crnog ­maslinika 

Monografija posvećena 100. obljetnici rođenja i desetogodišnjici smrti najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Autorica Sanja Knežević iz različitih filozofskih, književnoteorijskih, ali i tematsko-motivskih aspekata istražuje Vesnin opus (specifičnosti mediteranskoga teksta: metaforika, simbolizacija prostora, platonizam, sonetno i satiričko pjesništvo, interpretacija motiva ptica, autobiografski zapisi).

Izd. HSN/Sveučilište
u Zadru, 2022.

Vesnu Parun vidi kao Penelopu od Homerova rebra, pjesnikinju čije će stvaralaštvo nadživjeti kulturu u kojoj je nastalo jer je tijekom punih sedam desetljeća ostala odana umjetnosti, odričući će se svega materijalnog i zemaljskog što bi narušilo njezino osjećanje slobode kao temeljne životne i stvaralačke vrijednosti, ističe Sanja Knežević.