Dragocjena raznolikost hrvatskih riječi i njihovih značenja

Kako, u vrijeme kada u hrvatski jezik ulaze razne riječi iz stranih jezika (posebno iz engleskog) i kada čestota uporabe riječi kao što su situacija, fokus, kompetentan, stvar, problem, fenomen, paradigma zamagljuje značenjske razlike među leksemima u njihovim sinonimnim nizovima, svatko od nas može biti čuvar bogatstva hrvatskoga jezika? Na to su pitanje predavanjem Surječje mijena i riječi mutanti u organizaciji Odjela za jezikoslovlje u Matici hrvatskoj 10. ožujka odgovorile Zrinka Jelaska i Nada Babić. Govoreći o značenjskim odnosima među hrvatskim riječima i njihovu položaju u hrvatskomu jeziku, posebno u kontekstu jezičnih promjena, i posebno onih koje samim svojim ulaskom ili čestotom djeluju na značenje ostalih riječi, ali i na hrvatsku kulturu, ostvarile su dvojaku svrhu – u obrazovnom su smislu ukazale na to da bi svaki govornik hrvatskoga jezika trebao razmisliti o značenjima riječi koje upotrebljava i nastojati razumjeti svoj jezik, a u društvenome smislu ukazale su na važnost razumijevanja onoga što se jezikom čini i što se njime može učiniti.

Zrinska Jelaska i Nada Babić / Snimila IDA HITREC

U interaktivnom predavanju satkanu od anegdota iz životnog, lektorskog i predavačkog iskustva te iz iskustva rada s mladima predavačice su ukazale na značenjske nijanse brojnih riječi koje rabimo svakodnevno. Naglasile su da je nerazumijevanje značenja riječi, koje uzrokuje osiromašivanje jezika, povezano i s krizom čitanja jer rječnik i znanje o riječima bogatimo čitanjem.

Na primjerima su pokazale neke uzroke i posljedice rječničkih promjena, poput rječničkoga tumačenja preuzetice entuzijazam kao moguće negativne riječi; značenja riječi gusar zbog preuzetice pirat nakon filma Pirati s Kariba i uspješnoga očuvanja riječi postelja hrvatskim biblijskim prijevodom. Neke riječi, razložile su, imaju sklonost čestotom uporabe pokrivati i značenja različitih drugih riječi – takva je, primjerice, riječ hrabar, koja pokriva i značenja svojih sinonima smion, odvažan, junačan, srčan, neustrašiv. Slično je i s pomodnim riječima poput kompetencija vs. stručnost, umijeće, sposobnost, vještina, osposobljenost; ovlast, vlasnost, nadležnost, pozvanost; pokrovnim riječima poput stvar ili problem, prodornim riječima poput važno vs. bitno, ključno, nužno, potrebno; prepreuzetim riječima poput fenomen kao pojava, pojam, datost (i starije fenomen kao čudo, rijetkost, iznimka) i sa stručnim riječima poput percepcija vs. opažanje, opažaj, zor; doživljavanje, poimanje, shvaćanje.

Ovo je predavanje, u kojemu je surječje predavačica i publike bilo jednako važno kao i uporaba riječi odgovarajućeg značenja, pokazalo da čuvari hrvatskoga jezika nisu samo autori rječnika, gramatika, pravopisa, studija… već da je za čuvanje njegove dragocjene ljepote odgovoran svatko od nas.