O jeziku kao temelju identiteta dijakronijski i sinkronijski

Na Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače započeo je Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ove godine Matica hrvatska u obilježavanje manifestacije uključila se bogatim programom u organizaciji Odjela za jezikoslovlje MH pod vodstvom pročelnika Odjela Igora Marka Gligorića s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Kroz predavanja eminentnih hrvatskih jezikoslovaca s Odsjeka za kroatistiku Odjel nastoji ukazati na važnost očuvanja materinskoga jezika kao temelja hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Hrvatski jezik odlikuje bogata jezična baština i zanimljiva povijest. Polazišta su to za razumijevanje sadašnjosti, pa je gost prvoga videorazgovora o hrvatskome jeziku iz dijakronijske perspektive bio Mateo Žagar s Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo. Govoreći o genetskom podrijetlu hrvatskoga jezika, profesor Žagar pojasnio je i što znači da je hrvatska kultura srednjovjekovlja tropismena i trojezična te koji je kapital hrvatskoga srednjovjekovlja u 21. stoljeću. Razložio je važnost jezične dijakronije u razumijevanju suvremenih jezičnih promjena, ukazavši na potrebu njezina uključivanja u obrazovne sadržaje.

Gosti Mjeseca hrvatskoga jezika u MH Mateo Žagar, Bernardina Petrović i Marija Malnar Jurišić

Bernardina Petrović s Katedre za hrvatski standardni jezik u drugome videorazgovoru objasnila je što je i kakav je (sve) hrvatski jezik iz sinkronijske perspektive. Definirala je hrvatski standardni jezik te objasnila kako se standard oblikovao. Odgovorila je i na pitanja o normi, razinama normiranja i svrsi eksplicitne norme. Iz standardološkoga očišta objasnila je odnos standardnoga jezika i organskih idioma. Komentirala je položaj hrvatskoga jezika danas, izazove s kojima se susretao i one koji su pred njim.

O važnosti očuvanja organskih idioma – hrvatskih narječja, dijalekata, skupina govora i mjesnih govora – govorila je Marija Malnar Jurišić s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika pobliže ih objasnivši u kontekstu specifičnosti hrvatskoga prostora i njihova odnosa prema standardnome jeziku. Osvrćući se na trenutna dijalektološka istraživanja i njihove dosege, razložila je današnji status organskih idioma komentirajući njihovu zastupljenost u kroatistici i široj javnosti.

Odjel za jezikoslovlje nastavlja program sve do 17. ožujka, kada, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967, završava ova važna manifestacija. Do tada će se održati i videorazgovor s Anom Ćavar s Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti, a u Matici hrvatskoj 10. ožujka Zrinka Jelaska i Nada Babić održat će predavanje Surječje mijena i riječi mutanti. Pročelnik Odjela Igor Marko Gligorić gostovat će 15. ožujka u Ogranku MH u Novoj Gradiški s predavanjem Jezik i migracije – sinkronijski i dijakronijski o jeziku i identitetu. Odjel za jezikoslovlje organizator je i tribine Lingvistika s povodom, kojom će se 16. ožujka u Matici hrvatskoj zatvoriti manifestacija.