Novac iz EU-programa za kulturu može biti dodana vrijednost

-

Europski parlament prepoznao je probleme kulturnog sektora i za sljedeće financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u programu Kreativna Europa osigurao 2,4 milijarde eura, što je 63 posto više nego u proteklom financijskom razdoblju. To znatno povećanje ujedno je i odgovor na potrebe kulturnog i kreativnog sektora s posebnim naglaskom na stanje koje je kao posljedicu stvorila pandemija COVID-a, rečeno je na konferenciji Nesigurni rad u kulturi, koju je 28. veljače, u okviru projekta #EuropaKultura organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

No hrvatski umjetnici, pogotovo oni iz neovisnoga kreativnog i izvedbenog sektora, smatraju kako novci iz tog programa mogu biti dodana vrijednost, ali neće sami po sebi biti dovoljni i  riješiti teško stanje koje je dodatno pogoršano u pandemiji COVID-a, te se zauzimaju za konkretne mjere koje treba donijeti na razini hrvatske države. Te mjere i aktivnosti, rečeno je na konferenciji, poglavito se moraju odnositi na stjecanje statusa „slobodnog kulturnog djelatnika“, utvrđivanja realnog oporezivanja te uređivanja modela zapošljavanja, koje se danas, kako su naveli, u velikoj mjeri u sektoru kulture svodi na prekarni rad, odnosno zapošljavanje na određeno vrijeme, ili na ugovor o djelu, što umjetnicima stvara dodatnu nesigurnost.

Mirela Priselac Remi, Anera Stopfer, Željana Zovko i Vlatka Kolarović / izvor Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Program Kreativna Europa jedini je program EU-a koji podupire kulturni i audiovizualni sektor, a ciljevi su mu čuvati, razvijati i promicati kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu, povećanje konkurentnosti i gospodarski potencijal kulturnih i kreativnih sektora te pridonijeti ostvarenju ključnih prioriteta Europske komisije kao što su zeleni plan, uključivost i rodna ravnopravnost.

Novi europski Bauhaus

U ime organizatora konferencije Andrea Čović Vidović iz Odjela za odnose s javnošću Ureda EP-a u Hrvatskoj podsjetila je kako je upravo taj ured početkom pandemije COVID-a pokrenuo projekt #EuropaKultura, kojem je namjera bila omogućiti hrvatskim umjetnicima iz svih niša da postanu vidljivi i da svoje radove objavljuju kroz elektronske kanale tog projekta. Stoga nam je osobito drago da se taj naš projekt nadovezuje na projekt Kreativna Europa, naglasila je.

Europski parlament čvrsto se i sustavno zalagao za povećanje budžeta za program Kreativna Europa, izjavila je hrvatska europarlamentarka iz redova Pučana i članica Odbora EP-a za kulturu Željana Zovko, koja se na konferenciju uključila videovezom.

„Tijekom pandemije i razgovora o europskom proračunu više se razmišljalo o oporavku gospodarstva i radnih mjesta, a ne toliko o kulturi i važnosti koju kulturni sektor ima za očuvanje mentalnog zdravlja. Zastupnici su se usuglasili da ova kriza ne smije biti kao ona koja je rezultirala podjelom između sjevera i juga Europe nakon bankarskog sloma (1998) i to je bio razlog što smo izašli s inicijativom da obrazovanje i kultura dobiju i zasebni dio u budžetu EK. U tome je veliku ulogu imala i povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyom Gabriel. Potpora je došla i od predsjednice EK Ursule von der Leyen, navela je Željana Zovko ističući da je kroz programe novac osiguran i za nove inicijative sa zelenim predznakom, među kojima je i novi europski Bauhaus, koji je inicirala sama predsjednica EK-a. Cilj je da se kulturnim i programima zelene agende, u što pripada i inicijativa novi Bauhaus, u Europi uspostavi novi način života. To podrazumijeva spoj projektiranja i gradnje zgrada, uređenje okoliša i popratnih sadržaja, u čemu bi se vodilo računa o životnim potrebama za susretima, kulturnim sadržajima, o novoj arhitekturi koja bi iznjedrila nove vizije urbanih i ruralnih područja. Cilj je da investicije u gradnju budu ulaganje u kvalitetu života i lijepu Europu. Hrvatska u tome može biti predvodnica zbog svoje kulturne i prirodne baštine, ali i zbog posljedica potresa, rekla je Željana Zovko najavljujući pilot-projekte na Banovini.“

Kultura u svim porama društva

U vrijeme velike krize koja je uzrokovana pandemijom i dvama zemljotresima shvatili smo koliko su nam potrebni kulturni sadržaji i da je kultura u svim porama društva, navela je Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija koja je na konferenciji bila kao izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen-Koržinek. Podsjetila je na solidarnost u pandemiji i navela mjere pomoći i potpore u sektoru kulture i medija putem kojih je isplaćeno 400 milijuna kuna. Pozvala je sve zainteresirane da se jave Desku Kreativne kulture pri Ministarstvu kulture i medija, koji ima dio za kulturu i dio za medije, a njegova je svrha pomoć korisnicima oko pripreme projekata.

Njegova voditeljica Anera Stopfer istaknula je da program Kreativna Europa u šestogodišnjem razdoblju koje je pred nama naglasak stavlja na područja poput glazbe, književnosti, arhitekture, nakladništva i turizma usmjerena na kulturnu baštinu, zapravo na one sektore koji generiraju neka sredstva.

Težak položaj izvođača

Na konferenciji je sudjelovala i kantautorica Mirela Priselac Remi, koja je ustvrdila da je glazbeni sektor, pogotovo onaj izvaninstitucionalni i oni koji žive od žive svirke, koncerata i nastupa, propao tijekom pandemije COVID-a. „Veća izdvajanja za kulturu putem programa koje je izborio EP dobrodošla su, no nama su potrebne konkretne mjere“, istaknula je i dodala da vrhunski gitarist, pa ni ona sama, ne zna napisati projekt. Zato ga treba spojiti s nekim tko se aktivno time bavi. „Meni ne treba netko tko će mi govoriti da će sve biti u redu, treba bi netko tko će mi dati kruh u ruku ili će mi dati mrežu i naučiti me kako da u okvirima pandemije lovim ribu“, izjavila je dodavši da Ministarstvo kulture i medija treba raditi i na novim mjerama i tako nastaviti pomagati umjetnicima.

S njom se suglasila i samostalna umjetnica Lela Vujanić, koja je bila angažirana i kao programska voditeljica projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Europski fondovi i programi kao što je Kreativna Europa mogu biti samo dodatak, ali ne i zamjena višegodišnjem javnom financiranju iz nacionalnih proračuna stoga je bitno da Hrvatska nastavi s povećanjima proračuna Ministarstva kulture i medija, što je slučaj zadnjih godina. Ispričala je da poznaje mnoge kolege koji imaju i petnaest godina na sceni, ali ni dana radnoga staža jer su zaposleni preko autorskih ugovora, ugovora o djelu. To je tzv. prekarni rad, koji je obično i potplaćen. Velikim je problemom nazvala činjenicu nestanka višegodišnjeg financiranja programa, čime se izgubio i kontinuitet scene. Sada imamo programe koji uglavnom ovise o donatorima, a to dovodi do situacije da se s proizvodnjom kulturnih sadržaja mogu baviti samo oni koji si to mogu priuštiti, pripadnici srednje ili više klase, čime je kultura prepuštena eliti, zaključila je Lela Vujanić.

Zaštita od prekarnog rada

Izvršni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za projekte, edukaciju i europska pitanja Darko Šeperić istaknuo je da upravo projektno financiranje dovodi do prekarnog rada. Ako tomu dodamo ugovore na određeno vrijeme, čime poslodavci rizik poslovanja prebacuju na radnika, onda je to razlog za uzbunu i traženje novih modela zapošljavanja. To, dodao je, ne znači da se traži zapošljavanje na neodređeno vrijeme jer je time, kako se kod nas uvriježeno misli, radnik zaštićen do penzije, već da se iznađu modeli kako to urediti u sektoru kulture i izvedbene umjetnosti. Možda treba razmišljati u smjeru univerzalnoga temeljnog dohotka koji bi svakom čovjeku omogućio sredstva za život i krov nad glavom, odnosno da ne bude socijalno ugrožen. To bi i svakomu omogućilo kreativno izražavanje, rekao je dodajući da se takav pilot-projekt provodi u nizozemskom gradu Utrechtu, ali da sumnja kako će u dogledno vrijeme bilo gdje biti prihvaćen.

Nezavisna muzikologinja i kustosica u udruzi Kontejner Davorka Begović također smatra da neovisnim kulturnim organizacijama nedostaje institucionalna potpora, a osobito za „hladni pogon“. Kad se tomu pridoda i nerazmjer s plaćanjem poreza i doprinosa, onda ne možete zaposliti nove ljude u kreiranju i provođenju programa pa dolazite u situaciju prekarijata u kojoj premalo ljudi radi previše posla, zaključila je.

Putem snimljenih videouradaka na konferenciji su sudjelovali i glumica i pokretačica kazališta Moruzgva Ecija Ojdanić, producent Propelerfilma Boris T. Matić, direktor agencije laagency Sanjin Đukić, a govorili su o svojim iskustvima u pandemiji. Zajedničko je svima da su financijski pretrpjeli veliki gubitak, no ono što im je još teže palo je izostanak interakcije s publikom.

Na konferenciji su održane i radionice kulturnih vještina koje su vodili grafiter Leon GSK, spisateljica Iva Ušćumlić, akademski kipar Mak Melcher, akademska glumica Mia Melcher, fotografkinja Sara Pukanić te koreografkinja i plesačica Petra Hrašćanec. Morana Bigač Leš predstavila je Desk Kreativne Europe i europskih fondova u kulturi, o čemu se više može pročitati na Facebookovoj stranici i YouTubeovu kanalu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Po podacima Ureda kulturni i kreativni sektor u zemljama EU zapošljava 8,4 milijuna ljudi. U razdoblju od 2014. do 2020. program Kreativna Europa imao je na raspolaganju 1,4 milijardu eura. U tom razdoblju u potprogramu Kultura u svim natječajnim kategorijama ukupno je sudjelovalo 96 hrvatskih institucija i organizacija, koje su bile prijavljene u ukupno 167 različitih programa. Povukli su oko 11,5 milijuna eura.