LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

-

Sibel Latin, Bez šuma, Galerija Kranjčar

Apstrahirani pejzaži koji su bili izloženi na izložbi slikarice Sibel Latin pod naslovom Bez šuma u Galeriji Kranjčar izvrsni su radovi, u pristupu i načinu slikanja te u promatranju i tretiranju krajolika. Tri slike velikih formata koje dominiraju prostorom, postavljene na tri različita zida galerije, uz nekoliko manjih slika raspoređenih u prostoru, stvaraju široke vidike alpskih predjela, visokih planina pod snijegom, neke od njih stjenovite, bez vegetacije, dok su druge pod gustom tamnom šumom prekrivene snijegom u čistoj prirodi bez tragova ljudskog djelovanja.

Iz postava izložbe / Izvor Galerija Kranjčar

Na rubu apstraktnog i figurativnog prikaza s prevladavajućom bjelinom u svim gradacijama bijele te crnom za visoka stabla, planinski predjeli pod snijegom naslikani su meko, slojevito, prateći stanja snježne bjeline od kristalno bijele do bjeline s ponešto sive ili plavkaste do pod suncem naznačena ljubičastog odsjaja na snijegu. Čovjekova je prisutnost u tragovima, naznačena tankim sivim linijama skijaških žica i s nekoliko sitnih figura skijaša u podnožju planine, u kretanju u suglasju s prirodom. Ishodište za motiv autoričini su boravci u Alpama, hodanje, penjanje, istraživanje planina te stvaranje odnosa s prirodom i njezinim mijenama, pritom duboko poštujući sve njezine zadanosti. Iscjeljujući učinci boravka u planini, u visini, iz perspektive odmaknutosti od uobičajene okoline, iskustvo su kretanja u prirodi, ali i sam čin promatranja izložbe. Naslov izložbe Bez šuma odnosi se na tišinu, samoću, izolaciju od zvukova i život u suglasju s prirodom, dok istovremeno ukazuje i upozorava na devastaciju prirode. Slikarica se bavi pitanjem identiteta, sjećanja prostora, kretanja, istraživanja prirode i traganja za održivim i odgovornim tretmanom prirode. Sibel Latin izlagala je dosad na nekoliko samostalnih izložbi i više skupnih, no predstavljanje radova u prostoru Galerije Kranjčar svakako je bilo najvažnije.

Ana Petrović, Na rubu, Galerija SC

Izložba Na rubu Ane Petrović u Galeriji SC donijela je ciklus radova nastalih u protekle dvije godine, a prikazala je video, objekte, instalacije, fotografije… Ana Petrović taj je projekt već predstavila u Galeriji Rub u Slavonskom Brodu, Galeriji Knifer u Osijeku te je ovo sada bilo njegovo treće izdanje, a u planu je pokazati ga ove godine u Splitu i Novom Sadu.

Ilustracija

Izložba ukazala je na novu točku promatranja okoline i stvarnosti te našu ulogu u njoj kao i materijalnost medija i njegovu objektivnost. Okruženi slikama, fotografijama, opterećeni tehnikom i monitorima, gubimo kontakt s realnosti te mogućnost razlučivanja stvarnog i digitalnog. Napredak tehnike, novi alati, filtri, skupocjena oprema još nas više udaljuju od realnog te živimo stvarnost koju gledamo preko ekrana. Autorica se pita: koja je prava slika onog što gledamo; oka, objektiva fotoaparata, printa ili ready madea na temelju fotografije? Kako gledamo svijet oko sebe i postoji li objektivno gledanje? Fotografija tako više nije dvodimenzionalna, već izlazi u prostor, postaje print, objekt, skulpturalna fotografija ili instalacija. Sami procjenjujemo da je uloga vizualnih medija prenijeti prostor, odnosno trodimenzionalnost u dvodimenzionalnu sliku. Autorica radove ne definira kao fotografiju, videorad, objekt ili instalaciju, već u legendi navodi tehniku i materijal, npr. ink jet print na foliji, cigle i keramičke pločice, HD video. Uz dva objekta na kojima je fotografija tih istih objekata postavila je legendu „Druga realnost“ ispod kojeg piše „ink jet print na papiru, pronađeni objekt“, a zapravo je riječ o dvama različitim postamentima (jedan visoki uski bijeli i drugi široki crni) iz skladišta Galerije SC koje je autorica fotografirala, zatim obradila fotografije te ih dala u print i postavila na njih. Ana Petrović vizualna je umjetnica, asistentica na kolegiju Multimedija i intermedija i Fotografija na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.

Niko Mihaljević, Maskeron govori, MSU, Black Box

Izložba je nastala kao rezultat poziva kustosice MSU-a Martine Munivrane Niku Mihaljeviću za samostalnu izložbu inspiriranu privatnom zbirkom Benko Horvat, koja je na trajnom čuvanju u Muzeju suvremene umjetnosti. Kao polazište za izložbu autoru se učinio zanimljiv arheološki artefakt iz spomenute zbirke, tzv. maskeron, odnosno kako se navodi u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, plastični ukras u obliku čovječjeg lica, prikazanog kao oveća maska ili obrazina, redovito grotesknih crta koja se koristi kao dekoracija u graditeljstvu na kapitelima stupova i na konzolama, a čest je motiv i na fontanama. Riječ je o skulpturi od mramora sa zdenca ili fontane iz Sirakuze na Siciliji iz 2. stoljeća.

Arheološki artefakt tzv. maskeron / Izvor MSU

Groteskne crte lica i široko razjapljena usta kroz koja izbacuje vodu bili su povod Niku Mihaljeviću da maskeron konačno progovori te su u sklopu izložbe najavljena tri njegova obraćanja, prvo na otvaranju izložbe, drugo nakon tjedan dana i treće na zatvaranju. Maskeron se posjetiteljima obraćao preko razglasa, modificiranog dubokog i nerazgovijetna glasa, iako se nakon nekog vremena slušanja moglo razabrati o čemu govori. Po natuknicama navodi odabrane artefakte i njihove opise, odnosno govori fragmente teksta publikacije Arheološka zbirka Benko Horvat autorice Remze Koščević u izdanju Instituta za arheologiju i MSU-a iz 2000. s opisima pojedinih predmeta iz arheološke zbirke. U pitanju su predmeti navedeni u naslovu izložbe; sam maskeron, zatim kamen, zmija, zdjelica. Na izložbi je mala skulptura maskerona gotovo izgubljena u prostoru Black Boxa, postavljena na stol u dnu prostora, smještena na kartonsku kutiju s papirom u koju se zamata i sprema na čuvanje. Niko Mihaljević, umjetnik i grafički dizajner, dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2016. za najboljega mladog hrvatskog umjetnika. Njegovi recentni projekti uključuju permutacijsku kompoziciju iz 2020, osnivanje Muzeja kristalne lubanje 2019, avangardni karaoke-performans 2017. te druge neobične projekte. Radi kao samostalni grafički dizajner i kao docent na odjelu Medijskog dizajna na Sveučilištu Sjever u Koprivnici.