Znanost u pandemiji

-

Pandemija COVID-19 poremetila je znanstvenu djelatnost u cijelom svijetu. Istraživanja iz 2020. govore da su eksperimentalna proučavanja u laboratorijima (engl. bench sciences) te znanstvenice i znanstvenici s malom djecom zabilježili pad broja sati provedenih u istraživanjima (prosječno sedam sati tjedno manje u travnju 2020). Broj objavljenih znanstvenih radova nije se znatno promijenio u vrijeme pandemije, ali ono što se dosta promijenilo jest postotak znanstvenika koji nisu prijavili nijedan projekt (taj postotak porastao je s 9% u 2019. na 27% u 2020, a ako se pogledaju znanstvenici čije istraživanje nije imalo veze s pandemijom, taj postotak je bio čak 36% u 2020). Osim toga zapažen je pad broja novih koautorstva (za 5%) za istraživanja nevezana za COVID-19, što sugerira manji protok ideja i ljudi za vrijeme pandemije. Uzevši u obzir da su mnoge suradnje počele još prije pandemije, to stvarno smanjenje broja koautorstva može biti još i veće.

Bilo je dakako odgađanja i otkazivanja znanstvenih događaja kao što su konferencije i radionice, ali još više znanstvenici su pogođeni smanjivanjem ulaganja u istraživanje te smanjivanjem broja radnih mjesta u znanosti.

Sljedeća generacija znanstvenika i liječnika mora biti osposobljena odgovoriti na sve buduće epidemije / Izvor Pixabay

Sveučilišta, istraživački centri i laboratoriji plodno su tlo za razvoj novih ideja i proširenje budućega programa za napredak znanosti i znanstvenih zajednica. Znanstvena događanja osim konferencija uključuju i godišnje sastanke društava, simpozije i klinička promatranja. Sve to osnova je za širenje rezultata istraživanja, učenje novih vještina, upoznavanje budućih mentora, umrežavanje za suradnju i traženje prilika za buduću karijeru. Navedeni znanstveni događaji ključni su za predstavljanje istraživača i njihovih istraživanja široj međunarodnoj publici, što daje motivaciju za buduće inovacije. Zemlje diljem svijeta uvele su ograničenja putovanja kako bi suzbile širenje epidemije koronavirusa. Većina je znanstvenih događaja zakazanih u protekle dvije godine otkazana, a rijetki su pretvoreni u virtualne sastanke. Iako su to odgovorne odluke i u najboljem su interesu naše zajednice, takve promjene ugrozile su potencijalne znanstvene inovacije i imaju negativan utjecaj na karijere istraživača i znanstvenika. Otkazivanje zakazanih godišnjih sastanaka znanstvenih društava odgodilo je utvrđivanje znanstvenih prioriteta istraživanja i cjelokupnih znanstvenoistraživačkih procesa na globalnoj razini. Iako su se konferencije pretvarale u virtualne, prisustvovanje je bilo teško zbog logističkih problema, razlika u vremenskim zonama za sudionike, problema s internetskom vezom i nepažnje delegata i govornika.

U Hrvatskoj zadnji veliki poziv Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) na prijavu znanstvenoistraživačkih i uspostavnih projekata koji pokrivaju sve grane znanosti bio je potkraj 2019, a sredstva su dodijeljena tik pred početak pandemije u veljači 2020. Nakon toga bilo je manjih poziva za prijavu projekata istraživanja u vezi s COVID-om i nekih bilateralnih poziva, ali na te pozive mogle su se javiti samo ograničene skupine znanstvenika. Trenutno na stranicama zaklade stoji obavijest da će novi natječaji biti najavljeni čim se osiguraju financijska sredstva za njihovo provođenje. To sve utječe negativno na istraživanja i karijere znanstvenika.

Već treću godinu zaredom odgodili smo posjet nastavnika fizike iz Hrvatske CERN-u, koji je u normalnim godinama imao izrazito pozitivan utjecaj na entuzijazam polaznika tog usavršavanja.

U Hrvatskoj je zamjetan i efekt rasta IT-sektora, što se dijelom također može pripisati pandemiji. U načelu to je pozitivan trend jer godišnji prihodi tog sektora premašuju trideset milijardi kuna, što je usporedivo s prihodima od turizma (oko sedamdeset milijardi kuna). Rast IT-sektora i plaća u njemu imaju negativan utjecaj na neke znanstvene grane (matematika, fizika, računarstvo) jer ne mogu privući mlade ljude zbog niskih početnih plaća i neizvjesne znanstvene karijere. To negativno utječe i na izbor nastavničkih zanimanja iz navedenih predmeta jer mladi ljudi osjećaju da su više cijenjeni u brzorastućem IT-sektoru. Mlada asistentica na FER-u neki mi je dan rekla da je u Hrvatskoj sve izvrsno osim plaća i da zbog toga odlazi u Švicarsku jer će tamo za dvije-tri godine moći zaraditi za stan u Hrvatskoj, što bi ovdje trajalo desetljećima.

Optimistično zaključujemo: pandemija koja odgađa znanstvena istraživanja i inovacije bit će tek prolazna promjena, bez dugotrajnih posljedica. Unatoč svim navedenim štetnim utjecajima na znanstvene zajednice, pandemija nam je dala dar „globalnog načina razmišljanja“. U svakoj novoj prilici može biti poteškoća, a u svakoj poteškoći može se pronaći nova prilika. Koronavirus pruža nam nova iskustva i naučio nas je nositi se s novim izazovima na nov način. Doista, mnogi znanstvenici smatraju da je tijekom razdoblja izolacije bilo vremena za posvećivanje dugotrajnom radu. Osim toga, znanstvene zajednice pridonijele su općem dobru i smanjile široko rasprostranjene štetne učinke virusa COVID-19 razotkrivanjem neistina ili dezinformacija koje su kružile društvenim mrežama, nuđenjem pomoći ugroženim susjedima i drugim javnim doprinosima te promicanjem društvene solidarnosti.

Sljedeća generacija znanstvenika i liječnika mora biti osposobljena odgovoriti na sve buduće epidemije, a sve vrijeme treba jačati znanstvenu komunikaciju i nastaviti istraživati i ispitivati. Samo će tada znanost napredovati, a znanstvena zajednica ponovno normalno funkcionirati.