Međunarodna zajednica odgovorna je za nefunkcionalnu BiH

Nastavak pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH nakon održavanja I. izvanrednog zasjedanja Hrvatskoga narodnog sabora BiH na kojemu su doneseni zaključci čijim se sadržajem određuje okvir za djelovanja svih nositelja političkih funkcija bosanskohercegovačkih Hrvata u procesu osiguravanja uvjeta za legalno održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini pokazat će jedinstvo hrvatskoga političkog vodstva. Upravo zaključci doneseni na tom zasjedanju pokazuju kako svi legitimni predstavnici u tijelima vlasti podupiru zahtjeve pregovaračkog tima u postupku izmjene Izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi nužnih za osiguravanje funkcionalnosti države i zastupljenosti legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih građana u tijelima vlasti.

Već od lipnja 2020, kada je postignut Mostarski sporazum kojim je, nakon dvanaest godina, omogućeno održavanje lokalnih izbora u Gradu Mostaru i ostvaren dogovor o načelima izmjena Izbornoga zakona BiH koji bi poštivao sve presude Europskoga suda za ljudska prava, kao i presudu Ustavnoga suda BiH o legitimnom zastupanju, traže se modeli pravedne provedbe općih izbora. Naravno, hrvatski politički predstavnici i tada su konstruktivnim pristupom predlagali rješenja kojima bi se osiguralo krovno načelo bosanskohercegovačkog Ustava – amandmana 4. okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini – načelo konstitutivnosti tri naroda i u Predsjedništvu i u domovima naroda, kao i zastupljenosti ostalih građana BiH u Predsjedništvu BiH. I tada su u pregovore bili uključeni predstavnici međunarodne zajednice koji su „svojim autoritetom“ jamčili osiguravanja načela legalnog i legitimnog predstavljanja.

Konkretni prijedlozi hrvatske strane

Zahtjevi i očekivanja američke administracije, predstavnika Europske Unije, Venecijanske komisije, u svim su prijedlozima pregovarača Hrvatskoga narodnog sabora potpuno uvažavani. Na desetke sastanaka nakon Mostarskog sporazuma samo je hrvatska strana dolazila s konkretnim prijedlozima i modelima izmjena izbornoga zakonodavstva i ograničene reforme Ustava kojom bi se osigurali uvjeti za legalnu provedbu izbora. Posljednji krug pregovora o tim pitanjima održan u Neumu pokazao je kako su prijedlozi hrvatske strane usklađeni s najvišim standardima političkog predstavljanja u višenacionalnim demokracijama. Kako su prijedlozi prihvatljivi i Venecijanskoj komisiji, naravno, bošnjačkoj strani postali su neprihvatljivi. Neumske pregovaračke pozicije, svojom „nesmotrenom“ izjavom, da će se izbori svakako održati na jesen, visoki predstavnik Schmidt, dodatno je zamrznuo. Naravno, bošnjačkoj političkoj eliti trenutni neustavni Izborni zakon posebno odgovara jer Bošnjaci imaju mogućnost izbora hrvatskoga člana predsjedništva i popunjavanja Doma naroda Federacije BiH osobama koje nemaju hrvatski izborni legitimitet.

Naime, rješenjem Ustavnog suda BiH iz srpnja 2017. odredba članka 10.12 st. (2) Izbornog zakona BiH, u kojoj je stajalo: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji“, prestala je vrijediti. Istim rješenjem izvan snage su stavljene i odredbe članka 20.16A st. (2) točke a – j Izbornog zakona BiH koje su definirale koliko se izaslanika u federalni Dom naroda bira iz svake od deset županija. Dakle, već više od četiri godine BiH nema najvažniji dio Izbornog zakona kojim bi se osigurala implementacija izbornih rezultata, pa je tako Schmidtova izjava još nerazumnija. Opstojnost BiH, koliko god ovisila o domaćim političkim stranama, uvjetovana je i angažmanom međunarodnih političkih predstavnika. Stoga se u što skorijem roku, prilikom izmjena izbornog zakonodavstva, mora očekivati angažman vrha političke administracije EU i SAD-a, a ne kao dosad sudjelovanje trećerazrednih diplomata koji nemaju snage vratiti izborni proces u ustavne okvire.

Nakon neumskih pregovora postalo je jasno da optimizam hrvatskih pregovarača unatoč opravdanosti zahtjeva, pripremi prijedloga koji su usklađeni s međunarodnim standardima, njihovoj usklađenosti s ustavnim rješenjima, splašnjava i da se druga pregovaračka strana pokušava zadržati na trenutnim neustavnim rješenjima kako bi ostvarila koncept „građanske“ države u kojoj bi se nastavila majorizacija najmalobrojnijega konstitutivnog naroda. Svjesni ozbiljnosti situacije, reagiraju i pojedinci i društva iz brojnih političkih, kulturnih, znanstvenih krugova.

Podrška hrvatskih institucija

Tako i Matica hrvatska poziva Sjedinjene Države, Francusku, Njemačku, Vatikan i UN „da svojim autoritetom, odlukama i djelovanjem pomognu da se Bosna i Hercegovina preobrazi u zemlju ravnopravnih naroda i građana, da se toj zemlji otvori i osigura put prema europskim i euroatlantskim integracijama. Samo na taj način može se zajamčiti stabilnost Bosne i Hercegovine i šireg područja jugoistoka Europe.“

I Hrvatski svjetski kongres pred održavanje I. izvanrednog zasjedanja HNS-a BiH reagirao je pozivom predstavnicima političkih stranaka u pregovorima kao i međunarodnim predstavnicima u BiH na iskreno promišljanje i analizu stanja, što je zajamčeno Ustavom BiH, a tiče se legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u svim institucijama BiH, naglašavajući punu potporu u pregovorima hrvatskim predstavnicima.

I na sastanku ministara država članica EU, uz aktualnu ukrajinsku situaciju, BiH bila je druga tema dana, zato što kriza u toj zemlji nikada nije bila veća, kako smatraju europski ministri, od kada su prestali oružani sukobi 1995. EU očekuje da bosanskohercegovački lideri ubrzaju dogovore oko izbornog zakona kako bi se Opći izbori mogli održati po novom zakonu, stoga što bi se tek nakon toga mogla ostvariti učinkovita vlast u zemlji.

Hrvatski ministar, Grlić Radman kazao je da je zadovoljan raspravom zato što je većina država članica podržala hrvatske argumente. On je istaknuo „da Hrvatska ne može podržati odvijanje izbora samo radi izbora, da se ispoštuje kalendar. Ako se ti izbori održe pod ovakvim uvjetima, mi upozoravamo da će oni destabilizirati državu, da neće pridonijeti ničemu dobrome, nego će se kriza nastaviti i biti još veća i na to upozoravamo.“

Upravo na I. izvanrednom zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora BiH, 19. veljače, izneseni su stavovi i doneseni zaključci koji obvezuju sve hrvatske političare koji sudjeluju u radu tijela vlasti u BiH. Zaključcima se podržava rad hrvatskoga pregovaračkog tima u pregovorima o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti. Inzistira se na nastavku pregovora s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora. Stoga pozivaju i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost europske BiH.

Kako bi se spriječilo dekonstituiranje hrvatskoga naroda u BiH, članovi HNS-a BiH zalagat će se za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu. Posebno je naglašeno kako bez izmjena Izbornog zakona nema formalno-pravnih uvjeta za održavanje Općih izbora. Stoga je u pregovorima nužno provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa.

S ciljem poštivanja legislativnoga okvira, svjesni mogućnosti manipulacija bošnjačke političke elite koja je protuzakonito izabrala jedan dio članova Središnjeg izbornog povjerenstva, naglašavaju kako to tijelo nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Takvu postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

Kako bi se razriješila aktualna politička situacija i prebrodile postdejtonske devijacije u izbornom sustavu predstavnici HNS-a će i dalje nastaviti konstruktivno sudjelovanje u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama. Ipak, „ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH“, stoji u Zaključcima.

Svjesni da je upravo međunarodna diplomacija dovela do zaključivanja mirovnih sporazuma kojima je okončano ratno stanje u BiH, ali su samovoljom nekih njezinih predstavnika iščašena izborna pravila i načela konstitutivnosti, bosanskohercegovački Hrvati pitaju se hoće li se međunarodna zajednica iskreno uključiti u rješavanje izbornog zakonodavstva i preuzeti odgovornost za nefunkcionalnost današnje Bosne i Hercegovine.