Vijenac 730

Druga stranica, Matica hrvatska

Najstarija hrvatska kulturna ustanova obilježila svoj dan 10. veljače

180. rođendan Matice hrvatske

Piše Jelena Gazivoda

Najstarija hrvatska kulturna ustanova, osnovana prije točno 180 godina na temeljima nekadašnje Ilirske čitaonice 10. veljače svečano je proslavila svoj dan. Predstavljanjem dvaju kapitalnih djela, novoga hrvatskog prijevoda Danteova Pakla i Matičine edicije Povijest Hrvata, najave sedmoga sveska, koji bi uskoro trebao izići iz tiska, Matica hrvatska započela je svečano obilježavanje velikog jubileja. U ime Predsjedništva MH s nekoliko pozdravnih riječi obratio se potpredsjednik MH Mario Jareb.

U povodu 700. obljetnice Danteove smrti Matica hrvatska prošle je godine započela objavljivati novo hrvatsko izdanje Božanstvene komedije. Ovom je prilikom predstavljen prvi dio njegova remek-djela, Pakao, koji su uz Dan MH predstavili ugledna talijanistica, sveučilišna profesorica Iva Grgić Maroević i književni tajnik MH Božidar Petrač, ujedno prevoditelj, dok je ulomke trećeg pjevanja Pakla čitao dramski umjetnik Dragan Despot.


Iva Grgić Maroević, Božidar Petrač i Dragan Despot u Matici hrvatskoj / Snimio TOMISLAV MILETIĆ / PIXSELL

Suvremeni prijevod prvog dijela Božanstvene komedije, Pakla, odgovara modernom dobu i prvi je usporedni prijevod na hrvatskom jeziku koji sadrži i izvornik i komentare. Iva Grgić Maroević rekla je da se radi o poeziji za koju Petrač kaže da je proza. Smatra da je u 21. stoljeću došlo vrijeme da ponovno pomirimo poeziju i prozu. „Naime, od 19. stoljeća i cijelo 20. stoljeća bile su suprotstavljene. Ili je nešto poezija ili proza. No Dante je sve to jer nije živio ni u 19. ni u 20. stoljeću. Od staroga Rima pisali su se epovi i spjevovi o prirodoslovnoj tematici u stihu.“

Naglasila je da je „sadržaj koji stihu dajemo ono što može biti i poezija i teologija, povijest i kompletan sukus znanja i svega važna za srednji vijek kao što je to u Danteovoj komediji“. Osvrnula se i na prethodne prijevode, kazavši da je tradicija prevođenja stiha stihom velebna i nikom ne pada na pamet da je se odrekne. Dante se prevodio stihom, te je tako Kombol postao kanonski prijevod, no prijevod za 20. stoljeće, kazala je Iva Grgić Maroević.



Demetrovićeva palača u Radićevoj 32, preko puta Kamenitih vrata, u kojoj je 10. veljače 1842. osnovana Matica / Snimio Goran Galić 10. veljače 2022.

Istaknula je također da hrvatska kultura ima pravo da se ponaša kao velika kultura pa imamo velik Kombolov prijevod po mnogim karakteristikama, no Petrač je Dantea proučavao i s njim je živio. Dao nam je tako pogođen i iscrpan uvod u predgovoru, iz kojega se vidi da je živio s Komedijom i s njenim sadržajima, koji su pjesnički, ali i filozofski, teološki, svjetonazorski, povijesni, čak tračerski jer je Dante bio vrlo ljutit na one koji su mu naškodili ili se protivili nekim idejama za koje se zalagao. S Petračevim prijevodom dobili smo nešto što se odriče rime da bi zadržalo pjesničke slike jer je pjesnički sadržaj i Danteova metafora, a doktrinarni bi se sadržaj u rimovanim prijevodima katkad izgubio.

Iva Grgić iskazala je zadovoljstvo što je mogla pratiti nastajanje prijevoda te je čestitala Matici što se hrvatska kultura ponaša kao velika kultura.


Sjedište Matice hrvatske na Strossmayerovu trgu broj 4
od 1887. do danas / Snimio MIRKO CVJETKO

Prevoditelj Božidar Petrač rekao je da Božanstvena komedija nije samo pjesničko djelo nego i dokument vremena, pa i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta. Ujedno je spomenuo da je već završio prijevod druge knjige, Čistilišta.

Matičino izdanje Pakla opremljeno je ilustracijama likovnih umjetnika Tomislava Buntaka i Vatroslava Kuliša, koji su, kako je rečeno, novim likovnim čitanjima bitno pridonijeli suvremenom čitanju Danteova Pakla. Predstavljanje je bilo obogaćeno i glazbenim dijelom. Skladbu Darka Domitrovića Paradiso iz ciklusa Dante Song izvela je Patricija Žudetić (sopran) uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića.

U drugom dijelu glavni urednik Zoran Ladić predstavio je ediciju Povijest Hrvata i njezin sedmi svezak Prijelomna vremena: hrvatske zemlje nakon 1918. godine, koji je uredila povjesničarka Suzana Leček. Dosad su izišla četiri sveska, a uskoro će svjetlo dana ugledati i peti po redu, posvećen 20. stoljeću. Edicija obuhvaća raspon od doseljenja Hrvata do stvaranja samostalne Hrvatske. Sinteza je i zasigurno jedan od najvećih izdavačkih pothvata MH. Sinteza u humanističkim znanostima nosi golemu težinu, rekao je Zoran Ladić.

Danu Matice hrvatske prisustvovali su brojni gosti poput rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željka Tanjića, predsjednika DHK Zlatka Krilića, prethodnih Matičinih predsjednika akademika Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića te Stipe Botice, predsjednika ogranaka i drugih Matičinih dužnosnika, članova i prijatelja.

Svečano obilježavanje 180. godišnjice od utemeljenja bit će nastavljeno proslavom u HNK-u u Zagrebu, ali i brojnim programima u Središnjici i u ograncima Matice hrvatske u Hrvatskoj i inozemstvu, tribinama sučeljavanja, predstavljanjem djelatnosti MH po fakultetima i drugim redovitim aktivnostima.

Vijenac 730

730 - 24. veljače 2022. | Arhiva

Klikni za povratak