Vrijedni antroponomastički prinosi

U  Križevcima je 28. siječnja predstavljena knjiga Krunoslava Puškara Prezimena potkalničkog Prigorja. Prvi dio knjige široka je onomastička studija koja analizira prezimena kroz različite kriterije: jezik, motiviranost, struktura, etimologija... Drugi dio donosi abecedni popis i podrobnu analizu svih prezimena koja se u križevačkom kraju pojavljuju. „Knjiga o svima nama“, kako smo je nazvali, već je izazvala zanimanje stručne javnosti, kao i građanstva. U glazbenom programu nastupila je Tamara Pec, profesorica glazbe i kantautorica.

Velimir Piškorec, Anđela Frančić i Krunoslav Puškar

Na temelju 136 različitih povijesnih izvora (matica rođenih, umrlih, krštenih, vjenčanih, matica obitelji, stališa duša, popisa stanovništva, obračuna poreza, privilegija cehova…) Krunoslav Puškar uspio je potvrditi sveukupno 1360 prezimena grada Križevaca i okolice koja se kontinuirano javljaju više od stotinu godina, od kraja 14. stoljeća pa sve do današnjeg dana. Sva se prezimena potkalničkoga Prigorja mogu svrstati u četiri motivacijske grupe: prezimena motivirana osobnim imenom (npr. Adamić, Lovrić, Vukić), nadimkom (npr. Ban, Mamek, Vrabec), nazivom zanimanja (npr. Bubnjar, Sokač – „kuhar“, Puškar) te etnikom ili etnonimom (npr. Fodroci < Fodrovec, Orehovački < Sv. Petar Orehovec, Zagorec < Zagorje). Najčešća su upravo prezimena motivirana osobnim imenom (44,42 posto), dok za samo tri posto prezimena nije bilo moguće utvrditi značenje.

Uvodničarka Renata Husinec, u ime organizatora, Ogranka MH u Križevcima, istaknula je: „To umijeće ne dolazi samo po sebi nego se stječe marljivim i samoprijegornim radom. A dobra stručnjaka nema bez odličnih učitelja.“

Prva recenzentica knjige, Anđela Franjić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u osvrtu je naglasila: „Ova knjiga je samo dio Puškarove doktorske disertacije. U doktoratu je obradio još i osobna imena kao i obiteljske nadimke, ali htio je i mnogo više. Na kraju se pokazalo da je to i odveć opsežna građa. Uz knjigu od više od pet stotina stranica još je toliko građe preostalo. Knjiga je rezultat desetogodišnjeg istraživanja prezimena iz sadašnjosti i prošlosti Križevaca, kao i stanovnika ostalog dijela potkalničkog Prigorja.“

Drugi predstavljač, Velimir Piškorec, predstojnik Katedre za njemački jezik Odsjeka za germanistiku, istaknuo je: „U normalnim uvjetima ovo bi bio projekt koji bi bio višegodišnji, s barem šest-sedam suradnika gdje bi svatko svoj dio obradio: jedni bi išli po arhivima i izdvajali građu, drugi bi je prepisivali, treći razvrstavali... Tu ima barem petnaest različitih vrsta poslova koji bi se delegirali unutar tima. A to je sve Puškar učinio sam.“

Autor knjige Krunoslav Puškar u zaključnim je riječima istaknuo: „Na pamet mi je pala rečenica jednog nobelovca, kad su ga upitali što može reći o svojoj najnovijoj knjizi, pa je rekao, ‘Eto, napisao sam je!’ Na neki način i ja bih mogao reći, ‘Evo tu je knjiga, napisao sam je, hvala Bogu. Uzmite i čitajte!“

Knjiga, koja je i vrijedan antroponomastički doprinos za lokalnu zajednicu, ali i za naciju, koja je i priručnik i leksikon, a donekle i enciklopedija, djelo je, što moramo podvući, rada jednog čovjeka, posla koji bi, kako je profesor Piškorec istaknuo, godinama radio tim stručnjaka „u normalnim okolnostima“. Pa ipak, svojim pionirskim projektom Puškar je visoko postavio letvicu za svakoga tko bude ubuduće poželio na sličan način obraditi bilo koju drugu regiju u Hrvatskoj.