Odjeci Godine čitanja

-

Uvriježenom mišljenju unatoč, čitanje nipošto nije zastarjela aktivnost niti će čitanje dokinuti moderne tehnologije ili suvremeni komunikacijski obrasci. Štoviše, odaberemo li odmaknuti se od diskursa „tiskanog“ i „elektroničkog“ te njegovu enciklopedijsku odrednicu „procesa razumijevanja teksta na temelju prethodnog poznavanja barem njegova jezika i pisma“ šire primijeniti na iščitavanje i razumijevanje znakova i simbola, političkih, ekonomskih i drugih temeljnih društvenih odnosa, postaje jasno da čitanje stoji u potki razvoja vještina poznatih pod krovnim terminom „pismenosti 21. stoljeća“ i kao takvo temelj je oblikovanju odgovornog, obrazovanog i upućenog građanina, posljedično i društva.

Time se, naravno, ne umanjuje važnost primarnog, primordijalnog čitateljskog čina niti teži skrenuti pozornost s trenda njegove depopularizacije. Tom spoznajom vođena, a potaknuta dijelom i dodatnim vremenom kao nusproduktom pandemijskih okolnosti, Vlada RH je, a na prijedlog Ministarstva kulture i medija, svoju posljednju sjednicu 2020. održanu 30. prosinca zaključila proglasivši 2021. Godinom čitanja. Realizacija je to, reći će koordinatorica projekta Maja Zrnčić, mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja usvojene još 2017, koja „pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem“.

Maja Zrnčić, Ministarstvo kulture i medija / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Kriza kao prostor napretka

Zanimljivo je da su obama otvaranjima ozbiljnijeg razgovora o knjizi u Hrvata zaslužne krize; ona knjižarskog sektora s propašću tad najvećega domaćeg knjižarskog lanca 2017. posredovala je donošenju Nacionalne strategije o poticanju čitanja, a pandemijom uzrokovane, u jednakoj mjeri zdravstvena i društvena kriza, otvorile su mogućnost pretvaranja samotnjačkih u trenutke za čitanje. Pandemija nam je, govori Maja Zrnčić, otvorila prostor za knjigu i, premda je mnogo stručnih, korisnih i emocionalno-spoznajnih razloga za poticanje čitanja, važno je i čitanje koje jača samosvijest, samopouzdanje i ne uvijek mjerljive, ali za kvalitetu života pojedinca i opću dobrobit zajednice dugoročno važne vrijednosti. „Zato je 2021. bila pravi trenutak za proglašenje Godine čitanja, u kojoj je cijela Hrvatska čitala zajedno.“

No je li doista? Ovo je, zapravo, prva godina u potpunosti posvećena poticanju čitateljske aktivnosti pa se, s pravom, valja zapitati o njezinoj uspješnosti. Zrnčićeva naglašava da je o pokazateljima uspješnosti još prerano govoriti, no „sigurno je da smo postigli vidljivost, da smo pokazali da nam je čitanje važno, da se čitalo više nego prije, da su se i neke institucije koje se ne bave knjigom i čitanjem uključile u Godinu čitanja, o čitanju se govorilo više nego ikad.“

Vidljivost valja zahvaliti i pojačanoj medijskoj kampanji, posebno projektu Ambasadori čitanja u kojem brojne poznate osobe, između ostalih dizajner Davor Bruketa, glumica Jelena Miholjević, sportaš Zvonimir Boban i redatelj Robert Knjaz, u kratkim prilozima emitiranim na nacionalnim televizijskim i radijskim postajama govore o čitanjem otvorenim vidicima. Kampanja je, uvjerena je Zrnčić, stvorila ozračje razvoja kulture čitanja, a iznimnoj recepciji u prilog govore i brojke; 980 spotova emitiranih na Prvom i Drugom programu nacionalne televizije, 1600 spotova emitiranih na RTL-ovim programima te još četrdeset radijskih postaja.

Prvi pokazatelji uspješnosti

Tek će s protokom vremena biti moguće procijeniti hoće li uključivanje medijski prepoznatljivih osoba u kampanju poticanja čitanja pomoći u pretvaranju negativnog u pozitivan trend, no koordinatoricu projekta veseli porast posudbe tiskanih i elektroničkih knjiga u narodnim knjižnicama. Za to je, navodi, „prema nekim podacima interes u Zagrebu porastao za 400 posto, a u Puli čak i za 800 posto“, što je u skladu sa svjetskim trendovima. Oni pokazuju porast čitanja, posudbe i kupnje elektroničkih knjiga, a ohrabrivati može i statistički podatak iz domaćih knjižnica prema kojem je svaki Hrvat prosječno pročitao četiri knjige, dok je posudba po članu knjižnice trinaest knjiga godišnje. Nastavi li se trend smanjivanja kupnje knjiga, to, naravno, neće pridonijeti oporavku tržišta, no pritom je unekoliko utješan podatak o padu prodaje što ga bilježe sva velika tržišta. Primjerice na sjevernoameričkom tržištu prosječan broj prodanih primjeraka po naslovu ne prelazi dvjesto.

Izbor za najljepšu knjižaru

Izbor za najljepšu knjižaru, antikvarijat i knjižarski lanac jedan su od načina približavanja knjižarske ponude širokim masama i jedna od novih promotivnih aktivnosti pokrenutih u Godini čitanja. Radi ukazivanja na važnost i dobrobiti čitanja organizirana je i međunarodna konferencija s govornicima, na svjetskoj razini poznatim i priznatim znanstvenicima i stručnjacima, a, u kontekstu približavanja knjige mladima, posebno je važan i natječaj za najbolju videonajavu knjige učenika osnovnih i srednjih škola. „Odaziv na javni poziv ove je godine bio zaista velik. Ukupno je 257 prijavljenih radova, od čega 27 učenika nižih razreda osnovne škole, 124 učenika viših razreda osnovne škole te 106 srednjoškolskih doprinosa.

Zanimljivo je da učenici, ponajviše srednjoškolci, pokazuju da njihovi književni interesi izlaze iz okvira zadane školske lektire, iako su spremni i nju kreativno promišljati i tumačiti, što sve govori u prilog poticanju čitanja u smislu širenja dječjih perspektiva i barem djelomičnom zadovoljavanju njihove neizmjerne radoznalosti i otvorenosti“, s posebnim zadovoljstvom ističe Maja Zrnčić. Ona je i koordinatorica nacionalnog programa Rođeni za čitanje, koji ostaje kao zalog i trajan odjek Godine čitanja. Višegodišnji je to nacionalni program poticanja čitanja od najranije dobi predviđen za izvođenje u suradnji više državnih institucija: Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravlja, Hrvatskoga pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, čime se potvrđuje da čitanje nije samo kulturno ili obrazovno nego i pitanje javnog zdravlja. „Glavni je cilj programa na redovitim sistematskim pregledima djece uputiti svakog roditelja ili skrbnika u važnost čitanja naglas za razvoj djetetovih čitalačkih navika, čitanja iz užitka, što znatno utječe na sveukupni djetetov razvoj. Tijekom četiri pedijatrijska pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školu, pedijatri djeci čitaju slikovnice prilagođene dobi djece te na kraju pregleda daruju slikovnice da bi roditelji ili skrbnici nastavili čitati u obitelji.“

Treba također pohvaliti pozornost posvećenu posebnim skupinama čitatelja. Predstavljena je naime aplikacija Čitata, proizvod riječkih znanstvenika koji pomaže djeci s teškoćama čitanja i Hrvatski zvukopis, mobilna aplikacija za slušanje kratkih priča hrvatskih autora optimizirana i za korištenje slijepih i slabovidnih osoba. „Ministarstvo kulture i medija objavilo je u 2021. poziv za predlaganje programa koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju u Republici Hrvatskoj, u okviru kojeg su posebno dodijeljena sredstva za knjigu i čitanje. U okviru javnog poziva za programe koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike objavljena 2020. dali smo potpore zvučnoj knjizi. Pozivi će se nastaviti i u idućim godinama.“

Naposljetku, kao još jedan, virtualan, odjek Godine čitanja ostat će posebno u tu svrhu pokrenuta internetska stranica Čitaj.hr sa svim vijestima i važnim sadržajima za pomoć pri promicanju važnosti čitalačke pismenosti, jedne od bitnih životnih vještina.