LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

ZDENKA BADOVINAC NOVA RAVNATELJICA ZAGREBAČKOG MSU-a

Slovenska kustosica i teoretičarka umjetnosti s velikim međunarodnim ugledom i referencijama Zdenka Badovinac imenovana je za novu ravnateljicu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, nakon što je tu ustanovu 24 godine vodila Snježana Pintarić. Zdenka Badovinac od 1993. do 2020. bila je na čelu Muzeja suvremene umjetnosti Metelkova i Moderne galerije u Ljubljani, institucije koju je tijekom toga dugačka razdoblja učinila prepoznatljivom, aktivno je umreživši u najrelevantnije svjetske umjetničke tijekove.

Zdenka Badovinac / Izvor MSU MK

Plakat izložbe

Njezina brojna međunarodna poznanstva, dokazane organizacijske sposobnosti, velik broj osmišljenih problemsko-tematskih izložbi te sposobnost prepoznavanja najzanimljivijih fenomena u suvremenoj umjetnosti neprijeporno ulijevaju povjerenje da će za Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu uskoro otpočeti jedno novo razdoblje. Ostaje nam tek da vidimo u kolikoj će mjeri Gradski ured za kulturu i Ministarstvo kulture i medija biti kadri financijski slijediti vizije i projekte kojih Zdenki Badovinac zacijelo neće nedostajati.

IZLOŽBA ANE SLADETIĆ U GALERIJI KRANJČAR

U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar trenutno se može vidjeti izložba zanimljive multimedijalne umjetnice Ane Sladetić, koja nam ovom prigodom nudi na uvid inovativan spoj tradicionalnih likovnih tehnika i suvremene tehnologije. Na izložbi, naime, unutar istih radova akvareli koegzistiraju s proširenom stvarnošću, gobleni sa senzorima, dok će klasično oblikovana primijenjena keramika biti oslikana crtežima koji tematiziraju aktualnu problematiku. Anina umjetnost obično zrači inteligentno iskazanim amalgamom osobnih i općih narativa, a izložba u Galeriji Kranjčar nipošto nije iznimka. Izložba se može pogledati do 7. veljače.

NOVA KNJIGA ŽELJKA KIPKEA

Osim kao vizualni umjetnik Željko Kipke uživa ugled i kao pisac. Njegova najnovija knjiga naslovljena je Željko Kipke [112]. Riječ je o originalnom ostvarenju leksikonskog tipa, koje bismo možda – dakako uvjetno – mogli nazvati svojevrsnom (auto)monografijom.

Izd. Durieux, Zagreb, 2021.

O čemu je riječ? Željko Kipke se, zapravo, posredovanjem 112 leksikonskih jedinica, koje obuhvaćaju umjetnike, kustose, umjetničke institucije, časopise, filmove te općenito osobe i pojmove, referira na povijest vlastita stvaralaštva. Svaka jedinica, naime, na neki je način povezana s nekim od aspekata Kipkeova umjetničkog djelovanja, a da pritom on osobno ne postoji kao zasebna jedinica. Knjigu nije nužno čitati od prve stranice, već je moguće početi i od njezine sredine ili kraja te potom slijediti referencije što se nalaze uza svaku od jedinica. Na taj način autor nas vodi kroz svojevrsni pojmovni labirint unutar kojega postupno uvećavamo svoja saznanja o Kipkeovu radu i osobnosti. Prikaz te začudne knjige donijet ćemo u jednom od predstojećih brojeva Vijenca.