Birane francuske poslastice

-

Francuski dirigent Hervé Niquet, ugledni međunarodno priznat stručnjak za povijesno utemeljeno izvođenje barokne glazbe, još od 2004. surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom. Zagrebački specijalisti autentične barokne interpretacije, vođeni agilnom umjetničkom ravnateljicom, violinisticom Laurom Vadjon, već više od dva desetljeća gorljivom zagovarateljicom baroknog repertoara u Hrvatskoj, ostvarili su s Niquetom više uspjelih koncerata. Ta je činjenica nedvojbeno potaknula francuskog veleposlanika u Hrvatskoj Gaëla Veyssièrea da za koncert u povodu otvaranja francuskog predsjedanja Vijećem ministara Europske Unije, koji je u HNK-u u Zagrebu održan 20. siječnja, angažira upravo Hrvatski barokni ansambl s Hervéom Niquetom za dirigentskim pultom. Program koncerta bio je time predodređen, njegov je naslov Europska barokna svečanost odgovarao glazbenom, ali i protokolarnom sadržaju, a brojna publika koja i inače rado prati nastupe Hrvatskoga baroknog ansambla uživala je u izboru djela i izvedbama.

Francuski dirigent Hervé Niquet priznat je stručnjak za izvođenje barokne glazbe / Snimio Zvonimir Ferina

Dakako, u skladu s izvanglazbenom nakanom svečanosti i odgovarajući u posljednje vrijeme sve intenzivnijoj bilateralnoj suradnji između Hrvatske i Francuske, prije glazbenika na pozornicu su došli govornici kako bi nazočnima i verbalno približili razloge za održavanje svečanog koncerta. Francuski veleposlanik Gaël Veyssière, kao domaćin događaja, iznio je, govoreći na francuskom jeziku uz prijevod na hrvatski, prioritete svoje države u predsjedanju Francuske Vijećem ministara EU, a to su oporavak, snaga i pripadnost. U ime Hrvatske publici se obratio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Radman Grlić, koji je, vjerojatno iz želje da ga francuski veleposlanik bolje razumije, tekst čitao na engleskom jeziku, iako je uz francuskog veleposlanika bila prevoditeljica pa bi obraćanje na hrvatskom zacijelo bilo dobro interpretirano, a publika u gledalištu mogla jasnije razumjeti poruke hrvatskog ministra. No bilo kako bilo, protokolarni su govori sadržajno odgovorili trenutku, a na kraju na francuskom izrečen usklik našeg ministra „Vive la France! Vive la Croatie! Vive la EU“ simbolično je objedinio želje primjerene prigodi.

Kako je Hrvatska predsjedala Vijećem ministara EU od 1. siječnja do 30. lipnja 2020, a to je bilo razdoblje koje je zahvatila dramatična ugroza virusom COVID-19 i pandemija koja još traje, što je u znatnoj mjeri otežalo ostvarivanje predviđenih programa, Francuskoj doista treba poželjeti kraj svih ugroza i normalizaciju uvjeta života i rada na svim razinama. Naime, ako je svečani koncert 1. siječnja 2020, kojim se slavio početak hrvatskog predsjedanja protekao pred do posljednjeg mjesta popunjenim gledalištem HNK-a u Zagrebu, francusko je predsjedanje u Zagrebu proslavljeno ipak skromnije, a opet zadovoljavajuće jer Hrvatska ima nešto blaži režim epidemioloških mjera od niza drugih država EU. A oni koji su bili nazočni, makar i u manjem broju, bili su bogato počašćeni baroknim zvucima i biranim glazbenim poslasticama.

 Budući da se otkako traje pandemija uobičajilo koncerte održavati bez pauze, a za protokolarnu je svečanost to ionako uzus, na programu su bila četiri naslova s trajanjem od sat vremena. Dvije tipično francuske orkestralne suite uokvirile su dvije arije, jednu talijanskog i drugu njemačkog baroknog majstora, čime je odana počast najvećim imenima europske glazbene baštine razdoblja. Jer Jean-Philippe Rameau, Antonio Vivaldi, Georg Friedrich Händel i François Francoeur danas doista mogu simbolizirati nekadašnju kulturnu i razvijenu Europu koja je iznjedrila vrhunska djela tehničkog, estetskog i zanatskog bogatstva. Svako bi od izvedenih djela bilo moguće podrobnije opisati kada bi novinski članak dopuštao iscrpnu analizu povijesnog značaja svake pojedine skladbe. Osim toga, svaki od izvedenih naslova ima u odnosu na autora i odabrani sadržaj važnu povijesnu pozadinu, ali to valja prepustiti istraživačkim apetitima čitatelja.

Na programu je bila Suita iz opere Dardanus, tragédie en musique Jeana-Philippea Rameaua, Agitata infido flatu, arija Judithe iz oratorija Juditha triumphans, RV 644 Antonija Vivaldia, Sta nell’Ircana pietosa tana, arija Ruggiera iz opere Alcina, HWV 34 Georga Friedricha Händela i na kraju Četvrta suita Pour le festin Royal de Monseigneur le Comte d’Artois Françoisa Francoeura (ostala tri skladateljska imena navedena na programskom listiću preskačem). Ako je moguće pretpostaviti da je ugledan gost za dirigentskim pultom Hervé Niquet kao proslavljeni interpret upravo francuske barokne glazbe za izvedbu odabrao rubne suite, središnje su dvije arije nedvojbeno odabrane kako bi se hrvatskom kontratenoru Franku Klisoviću dala prilika za iskazivanje njegova očito znatnog napredovanja jednako u pogledu tehnike pjevačkog umijeća kao i interpretacije u skladu sa zahtjevima povijesno utemeljena izvođenja. Kontratenor/kontraalt Franko Klisović ispjevao je komplicirane kolorature i sve tipično barokne ukrase sigurno i poletno, a odabrane arije doista su skladateljske majstorije u kojima se Franko očito odlično snalazi.

Kroz mnogostavačne suite s nizanjem različitih raspoloženja i ugođaja vodio je Hervé Niquet s toliko šarma, razigranosti, pokreta, pa čak i okretanja publici simpatično uzdišući u tipično evokativnom stavku Sommeil (drijemež, san) u Rameauovoj suiti iz opere Dardanus, podižući atmosferu u brojnim puhačkim instrumentima obogaćenom Hrvatskom baroknom ansamblu do usijanja i potičući svakoga pojedinog glazbenika na najveći mogući angažman. Očito HRBA i Niquet sjajno funkcioniraju zajedno. Dakle, maestro, dođite opet! I neka žive Hrvatska i Francuska!