Rad Društva prijatelja glagoljice

Uglata glagoljica najstarije je pismo hrvatskoga naroda. Trideset i osam slova čine neospornu baštinu, upletenu u identitet, kulturu, ali i brendiranje Hrvatske. Opstojnost tog pisma cilj je rada mnogih kulturnih i znanstvenih institucija, ali potrebno je raditi i na popularizaciji glagoljice u svakodnevici. Od 22. veljače 1993. to čini i Društvo prijatelja glagoljice, koje nudi niz hvalevrijednih aktivnosti u svrhu očuvanja i popularizacije staroga hrvatskoga pisma.

Samozatajnim radom Društvo je u svim ovim godinama uspjelo izazvati širok interes za glagoljicu u javnosti, posebice u obrazovnim ustanovama, bogoslovijama i knjižnicama. Na taj način promiče se očuvanje, razvoj i poznavanje glagoljice u njezinim različitim oblicima, prilagođavanje glagoljice elektronskoj sadašnjici, čitanje i razumijevanje glagoljičkih tekstova, kao i upoznavanje cijele glagoljaške baštine, koja se ne ograničava samo na tekstualne inačice nego i na liturgiju, povijesnopravne spise, likovne i glazbene izričaje.

Bašćanska ploča

Neumornu aktivnost predvodi od 2018. Darko Žubrinić, matematičar koji neumorno promiče glagoljicu od sama osnutka Društva. Taj je rad dokumentiran i u časopisu Bašćina, koji od 2010. vodi Biserka Draganić, uz stručno uredništvo u čijem su sastavu bili Vlatko Bilić, Josip Bratulić, Vladimir Ćepulić, Stjepan Damjanović, Marijana Jakšić, Mato Marčinko. Objavljuje se i elektroničko mjesečno glasilo Novosti, koje vodi Mirna Lipovac.

Osobitost Društva jest i mješoviti pjevački zbor Bašćina, pod ravnanjem maestra Miroslava Salopeka. Prve nedjelje u mjesecu zbor sudjeluje u glagoljičkoj svetoj misi u samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu. Taj je zbor među rijetkima u Hrvatskoj koji je očuvao glagoljašku glazbenu baštinu s dvjema staroslavenskim misama maestra Anđelka Klobučara, pučkim glagoljaškim misama, staroslavenskim motetima, starinskim hrvatskim liturgijskim i duhovnim napjevima. Osobito se dobro ostvaruje suradnja s redovnicima Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša sa zagrebačkog Ksavera. U spomen svećenika glagoljaša i profesora na pariškoj Sorbonni Jurja Slovinca, autora prve hrvatske glagoljičke rukopisne početnice, svake godine na Dan sv. Jeronima održava se i misa zadušnica na kojoj sudjeluje i Bašćina.

Tijekom godina Društvo je održalo niz raznih predavanja u školama, knjižnicama, muzejima. Samo u protekloj pandemijom obilježenoj godini održano je šesnaest različitih predavanja i događaja, od kojih su neki imali i međunarodni karakter. Osobito su popularni korizmeno-uskrsni tečajevi glagoljice koji se održavaju na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu, ali i kraći tečajevi u drugim krajevima Hrvatske. Svi koji ne mogu čekati smirivanje epidemiološkog stanja mogu posjetiti Glagoljaški kutak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Od 2002. mogu se koristiti 441 knjigom – priručnicima, zbornicima radova, časopisima, člancima, glazbenim materijalom, katalozima. Nakon knjižnice Staroslavenskog instituta, Glagoljaški kutak vjerojatno je najbogatija riznica knjiga o glagoljici u Hrvatskoj, a sastoji se nerijetko od darovanih knjiga s temom glagoljice i glagoljaške baštine.

Redovite su i mjesečne tribine s predavanjima iz hrvatske glagoljaške baštine, koja se održavaju u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta. Tako se već znaju teme prvoga polugodišta u 2022: Predstavljanje zbora Bašćina (12. siječnja), Izložbe učeničkih radova na temu glagoljice (9. veljače), Projekti interpretacije hrvatskoglagoljske baštine u okviru institucija i njihov potencijal za brendiranje Hrvatske (9. ožujka), Čakavski elementi u hrvatskoglagoljskim tekstovima (13. travnja), Bašćanska staza glagoljice (11. svibnja) i Maša po starinski i narodna glazba iz Istre (8. lipnja).

Važno je djelovanje Društva i za nove generacije. Iako se u okviru hrvatskog jezika uči i glagoljica, doprinos Društva vidljiv je u njihovu radu s osnovnim i srednjim školama. Time se potiče zanimanje za najstarije hrvatsko pismo, pronalaze se maštoviti načini očuvanja i primjene glagoljice, a sve na ponos baštinom i dalje nedovoljno poznatom kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.