Plesna poletnost novogodišnjeg koncerta

Prvi od pet novogodišnjih koncerata, nazvan 1001 noć, riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca uspješno je izveden pred gotovo ispunjenim gledalištem u Rijeci. Sjajni glazbenici Riječkog simfonijskog orkestra pod vodstvom fantastičnoga mladog šefa dirigenta, maestra Valentina Egela, priuštili su zainteresiranoj publici beskrajan užitak slušanja brižljivo i zanimljivo izabrana programa.

 Večer je započela simfonijskom poemom finskog skladatelja Jeana Sibeliusa En saga (Legenda) iz 1892, koju je autor prepravio 1901. i u kojoj se kroz čaroliju glazbe doživljavaju slike finskih prostranstava, zamagljenosti kraja te ljepote i prolaznosti finskoga proljeća. U djelu se zrcali svijest o veličanstvenosti prirode i zaigrana mašta pod utjecajem legendarnog svijeta, što je Riječki simfonijski orkestar oživio punoćom zvuka, sjajno izrađenom dinamikom uz vrsne soliste – obou, klarinet i violu. U suiti Aladin Carla Nielsena izvedeni su ulomci Orijentalni marš, Tržnica u Ispahanu i Afrički ples, u kojem je orkestar briljirao preciznim osjećajem za ritam, gdje su do izražaja došli udaraljkaši. Za kraj prvog dijela koncerta publika je uživala u Polovjeckim plesovima (baletna scena iz II. čina opere Knez Igor) Aleksandra Porfirjeviča Borodina, gdje su melodijski emotivno dominirali drveni puhači (oboa, flauta, klarinet, engleski rog i fagot), vođeni vještom i preciznom rukom maestra Egela. Borodin je duboko originalan melodičar, smion u harmoniji i blještavo živopisan u svom nacionalnom glazbenom izričaju.

Maestro Valentin Egel i njegovo rasplesano vođenje Riječkoga simfonijskog orkestra bilo je fascinantno / Snimila Gloria Fabijanić Jelović

U drugi dio koncerta publiku je uvela simfonijska suita Šeherezada Nikolaja Rimskog-Korsakova. Rimski-Korsakov, dirigent, pedagog i teoretičar, bio je ponajprije operni skladatelj, odnosno skladatelj opernih priča. Šeherezada je planetarno popularno Korsakovljevo djelo, nastalo iz skladateljeve težnje za dočaravanjem istočnjačkih i fantastičnih ugođaja, a podloga je simfonijskoj suiti čuvena zbirka istočnjačkih legendi Tisuću i jedna noć. Na koncertu su izvedena dva stavka od četiri – More i Sinbadova lađa. Na početku izvedbe skladatelj predstavlja dvije glavne osobe priče – okrutnoga i nemilosrdnog sultana Šahrijara, u temi koju donosi cjelovit orkestar, i njegovu ženu Šeherezadu, koja se predstavlja violinom solo uz pratnju harfe.

Publika je uživala u izvedbi solističkih dionica na violončelu, violini, harfi i flauti. Uslijedio je Lohengrin, preludij za 1. čin opere Richarda Wagnera, u kojem se orkestar predstavio profiliranim pianissimima i čistim i sigurnim gudačkim visinama, dok je koncert-majstor Anton Kyrylov pokazao svoj izvrsni umjetnički solistički izričaj. Upravo se Lohengrin smatra prvim usavršenim primjerom reformirane Wagnerove opere, gdje lajtmotiv postaje osnovom novoga sustava glazbeno-dramskog razvoja.

A onda je publici darovan Johann Strauss II, bez kojega nema ni jednoga novogodišnjeg koncerta. Uz njegovo ime vezana je pojava bečkoga valcera u opereti. Tom popularnom plesnom trodobnom ritamskom obrascu, koji je našao put i do opere, Johann Strauss mlađi dao je polet i svježinu, koja se osjeća u njegovim čuvenim valcerima Na lijepom plavom Dunavu, Priče iz Bečke šume, Proljetni zvuci i mnogima drugim. Pod njegovim utjecajem valcer je postao neizostavni element bečke i europske operete. Na novogodišnjem koncertu prvo je izveden Egipatski marš, u kojem su glazbenici i pjevali, nakon toga je uslijedio valcer Tisuću i jedna noć, u kojem su se izvedbom istaknuli truba i violončelo, da bi u izrazito brzom tempu orkestar izveo neizbježnu Trič-trač polku. Prekrasan valcer Ruže s juga dojmio se publike, a za kraj, kao poslastica, odjeknula je neizostavna novogodišnja polka Pod gromovima i munjama.

Maestro Valentin Egel pomno je razradio svaki detalj sjajnoga koncerta, dok je njegovo rasplesano vođenje Riječkoga simfonijskog orkestra bilo zaista fascinantno – njegove ruke i kretnje tijela pričali su uz orkestar još jednu glazbenu priču darovita umjetnika. Skladno pripremljena scena sa satom u središtu iza orkestra, dvama bijelim borovima i bijelim zvonima na prosceniju uklopila se u dojmljivu novogodišnju glazbenu priču. Nakon dugotrajna pljeska oduševljene publike uslijedili su valcer Na lijepom plavom Dunavu i dvostruka izvedba Radetzky marša, u čiju su se izvedbu, tradicionalno, uključila i svi prisutni.