Novi zamah u 180. godini Matice hrvatske

Dana 10. veljače obilježit će se 180 godina otkada je grof Janko Drašković utemeljio Maticu hrvatsku, tada ilirsku. U međuvremenu se promijenilo pet država, ali Matica je opstala, rekao je novi Matičin predsjednik Miro Gavran na konferenciji za medije 10. siječnja na kojoj je novo Predsjedništvo MH predstavilo cjelogodišnji program proslave u Središnjici i u 123 Matičina ogranka. Nova uprava predstavila je i niz novih projekata: tribinu i podcast Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, osnivanje radne skupinu za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, predstavljanje MH na fakultetima, sajam Matičinih knjiga u Zagrebu na otvorenom, pokretanje priloga Vijenca posvećena radu Matičinih odjela i ogranaka krajem ove ili početkom iduće godine, osnivanje novih ogranaka u Hrvatskoj Kostajnici, Washing­tonu, Trieru, Moskvi, Ljubuškom, Kupresu, Kninu.

„Matica je tijekom povijesti uz književnike i umjetnike okupljala i gospodarstvenike, osnivačica je i Hrvatske gospodarske komore, i drago mi je da je ovaj saziv Predsjedništva okupio gospodarstvenike i ekonomiste: glavnog tajnika Marija Dominikovića, potpredsjednika Damira Zorića, glavnog direktora HUP-a, te gospodarskog tajnika Ivicu Nuića. Matica će i dalje raditi na čuvanju i promicanju hrvatskoga nacionalnog identiteta, izdavanju knjiga i časopisa, ali povezat će se i s gospodarstvom te na novoj tribini i podcastu Sučeljavanja u Matici hrvatskoj problematizirati vitalne teme hrvatskoga društva“, rekao je predsjednik Gavran.

Članovi Predsjedništva Matice hrvatske: Božidar Petrač, Mario Jareb, Miro Gavran, Marijo Dominiković, Ivica Nuić i Dubravka Oraić Tolić / Snimio MIRKO CVJETKO

Dodao je da će prva tribina biti o temi uvođenja eura u Hrvatskoj, potom slijede tribine Demografska perspektiva Hrvatske, Sigurnosni aspekt migrantske krize, Etika i pandemija, Prijepori oko gradnje hidrocentrale Kosinj i Položaj Hrvata u BiH.

Potpredsjednik Mario Jareb osvrnuo se na obljetničke programe u okviru kojih će organizirati simpozij Matičini predsjednici te mini simpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu. Uz to, Odjel za povijest MH priprema znanstveni kolokvij u povodu 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, a u planu je i izdavanje sedmog sveska Matičine Povijesti Hrvata o 20. stoljeću. Podsjetio je i na prošlogodišnje obilježavanje 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, koje se zatvara izložbom Hrvatskoga povijesnog muzeja Sedamdesetprva u Galeriji Klovićevi dvori (11. siječnja–13. ožujka), koju je suorganizirala i Matica. Na dan uhićenja matičara 11. siječnja na Matičinoj stranici www.matica.hr objavljeni su i digitalni pretisci s bibliografijom 33 broja Hrvatskog tjednika uključujući i 34. zabranjeni broj. Potpredsjednica MH akademkinja Dubravka Oraić Tolić najavila je dovršetak projekta obilježavanja Hrvatskog proljeća objavom znanstvenog zbornika u rujnu.

O nakladničkim planovima za 2022. izvijestio je književni tajnik Božidar Petrač. U glasovitoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti MH će objaviti između ostalog Izabrane pjesme Vesne Parun, Izabrana djela Slavka Kolara te Hrvatski narodni preporod. U drugim bibliotekama u planu je još tridesetak knjiga: novi prijevod Danteova Čistilišta, Ivo Brešan: Izabrana djela, treća knjiga: Pripovijetke i eseji, Krešimir Nemec: Pripovjedne strategije, Aristotel: Izbor iz djela, Luko Paljetak: Kroz strane stranice – studije i ogledi o svjetskoj književnosti, Miguel de Unamuno: Abel Sanchez i druge proze, naglasio je Petrač. Osim toga, Matica će organizirati simpozij posvećen akademiku Tonku Maroeviću.

Gospodarski tajnik MH Ivica Nuić osvrnuo se na financijsko poslovanje te predstavio novine u prikupljanju sredstava. Za one koji doniraju 150 tisuća kuna i više Matici uvodi se status „zlatni donator Matice hrvatske“ te „srebreni“ i „brončani“ za manje iznose, pri čemu će se nastojati postići jače povezivanje s gospodarstvom.

Glavni tajnik Marijo Dominiković nadovezao se na gospodarskog tajnika te je kazao kako je plan aktivnosti dosta ambiciozan, a da bi bio efikasan mora se uskladiti i u financijskom dijelu kako bi bilo dovoljno sredstava za njegovu kvalitetnu realizaciju. Njegov je zadatak kao glavnog menadžera koordinacija svih tijela, zaposlenika i odjela Matice. Istaknuo je potrebu unapređenja organizacijske strukture, a posebna pozornost posvetit će se traženju kvalitetnih izvora financiranja potrebnih za obnovu palače MH. Izvijestio je da je u tijeku procedura revizije poslovanja, nakon koje će uprava imati kvalitetan uvid u dosadašnje poslovanje i trenutno financijsko stanje MH.

U okviru obljetničkih aktivnosti, u planu je središnja svečana akademija u zagrebačkom HNK-u 21. veljače ako to epidemiološka situacija dopusti, programi u ograncima te izdavanje prigodne poštanske marke.

Dodatna pozornost posvetit će se privlačenju novih članova, posebno mladih, predstavljanjem Matičine aktivnosti na sveučilištima u Hrvatskoj, u BiH i inozemstvu, kao i povezivanju i plasiranju Matičinih knjiga veleposlanstvima Republike Hrvatske u svijetu i lektoratima.

Želja je nove Matičine uprave knjižaru u Matičinoj 2 učiniti živim prostorom u kojem će se odvijati predstavljanja knjiga, susreti, ali i mjestom gdje se mogu kupiti svi književni časopisi tiskani u Hrvatskoj. Matičini će odjeli kao redovite aktivnosti organizirati predavanja, tribine, okrugle stolove, ali i nastaviti dugogodišnje poput nastupa mladih glazbenika ili skupa Hrvatski prirodoslovci, kojim će Odjel za prirodoslovlje obilježiti 30. obljetnicu postojanja te 20. obljetnicu časopisa Prirodoslovlje. Galerija MH priprema deset izložbi, među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića, dok će Odjel za medije održati dvanaestu Komunikološku školu. U ograncima u Hrvatskoj, BiH i diljem svijeta planira se više od 500 kulturnih, znanstvenih i stručnih događaja.

Na konferenciji su predstavljeni i članovi radne skupine za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, koju čine uglednici jezikoslovci akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te Tomislav Stojanov i Mario Grčević, kao voditelj radne skupine, a Nacrt će uz petoricu uglednih jezikoslovaca pripremiti i tri pravnika. „Želimo da Nacrt Zakona bude integrativan i da nas ujedini, a ne da nas dijeli“, zaključio je Gavran u čijim je završnim riječima sadržan i kredo nove Matičine uprave.