Bosna i Hercegovina doista je prokleta avlija

-

Bosanskohercegovačka društvenopolitička kriza, najdublja od potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, kulminira upravo ovih dana. Pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva prekinuti su, sigurnosna je situacija vrlo izazovna, medijsko prozivanje svih zagovornika dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine doseže vrhunac, prijeti se ratom, raspadom Bosne i Hercegovine, a najvažnije teme poput funkcionalna uređenja tog međunarodnog protektorata, usklađivanja Izbornog zakona s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH o načinu izbora dužnosnika na sve razine vlasti redovito se preskaču.

Predsjedništvo BiH, sve više podijeljeno o viziji budućnosti zemlje / Izvor Armin Durgut / PIXSELL

Nakon više krugova razgovora o izmjenama Izbornoga zakona koji bi omogućio izbor predstavnika nacionalnih manjina u sve razine vlasti (sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci) i osigurao mehanizme legitimnoga zastupanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda (iz presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić), iako se i iz međunarodnih krugova najavljivao konačan dogovor, dolazi do prekida pregovora.

Bošnjački pritisci za građansko uređenje države

Javnost se namjerno straši i upozorava na opasnost dijeljenja Bosne i Hercegovine. Sarajevska medijska mašinerija na fonu unitarističkih snaga koje zagovaraju građansko uređenje države u kojoj su tri naroda konstitutivna, sve češće, žešće i podmuklije udaraju i na političke predstavnike svih triju naroda, na intelektualce i udruge koji zagovaraju principe uređenja Bosne i Hercegovine na rješenjima dogovorenim u Daytonu, ali i na međunarodne diplomate koji sudjeluju u procesu pronalaska pravedna sustava provedbe izbora.

Nisu u tom procesu nevini ni oni politički predstavnici koji se zaklinju u dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine. Isprovocirani Inzkovim izmjenama Kaznenog zakona, bosanskohercegovački Srbi od kolovoza blokiraju rad državnih institucija. Narodna skupština Republike Srpske pokreće proces prijenosa nadležnosti s državne na entitetsku razinu, a međunarodni diplomati – pokušavajući u dogovoru s bošnjačkim i hrvatskim predstavnicima pronaći modele povratka Srba u državne institucije kako bi se došlo do mogućnosti izmjena Izbornog zakona i donošenja proračuna za sljedeću godinu te deblokiranja rada državnih institucija – predlažu niz rješenja. Jedno od njih predstavljeno je i na radnoj večeri stranih diplomata s predsjednicima bošnjačkih stranaka na jednoj strani (SDA i SBB) te predstavnika HDZ-a BiH na drugoj strani. Naime, kako bi se usvojile izmjene Izbornoga zakona koji bi omogućio regularnu provedbu Općih izbora 2022, trebalo je osigurati povratak Srba u državna tijela, prije svega u parlament. Stoga se razgovaralo i o mogućnosti povlačenja Inzkova zakona, a nakon što je jasno dogovoren način povratka Srba u državne institucije, Bakir Izetbegović odlučuje se napasti političke predstavnike Hrvata. Tako je Alijin mali izigrao i dogovor s Hrvatima i dogovor sa stranim diplomatima, u želji za osiguranjem alibija za izbjegavanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona.

Lašvanska dolina nesigurna za hrvatskog predsjednika

Napadi na Hrvate, huškanja, sve intenzivniji govor mržnje u korisničkim objavama sarajevskih medija dovode i do otkazivanja posjeta hrvatskoga predsjednika Lašvanskoj dolini u povodu 28. obljetnice probijanja blokade i dolaska humanitarnog konvoja Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, kojim je očuvana hrvatska zajednica u dolini Lašve. Hrvatski predsjednik je iz sigurnosnih razloga otkazao posjet Bosni i Hercegovini, a iz njegova je ureda naglašeno da je poremećeno ukupno ozračje zbog kulminacije političkih kriza, koje se odražavaju i na sigurnost zemlje. Vrlo je indikativno da su sigurnosnu ugrozu negirali iz MUP-a Sarajevske županije, a prema sigurnosnim informacijama potencijalna je prijetnja detektirana upravo na prostoru te županije. Ni državne sigurnosne službe nisu jasno reagirale na pozive Hrvatskoga narodnog sabora u BiH da se odlučnije uključe u smirivanje situacije i poduzimanje koraka sa svrhom sprečavanja širenja govora mržnje.

Gotovo isti dan kada je otkazan dolazak predsjednika Zorana Milanovića sarajevski mediji razapinju sveučilišnu profesoricu Sanju Vlaisavljević zbog njezinih javno iznesenih stajališta o položaju ne-Bošnjaka u Sarajevu. Naime, profesorica se u kolumni dotaknula izjave sarajevske gradonačelnice o prijetnjama jednoj katoličkoj obitelji. Na napade na Sanju Vlaisavljević reagirali su iz Hrvatskoga studentskog politološkog foruma ističući da su tekstovi o njezinoj kolumni bombastično izmanipulirani, neistiniti, a cilj im je isključivo poticanje „mržnje i verbalnog nasilja prema neistomišljenicima. Mete ovakvih progona su redovito nebošnjaci u gotovo potpuno etnički očišćenom Sarajevu, a ovakvi šovinistički napadi samo pogoršavaju ionako nezahvalnu poziciju manjina u dominantno bošnjačkom Sarajevu.“ Studenti ističu da se sarajevski medijski prostor „potvrdio kao prostor neslobode unutar kojega nacionalistički pravovjernici stavljaju metu na čelo hereticima koji se drznu autonomno promišljati i javno iznositi stavove koji se kose s temeljnim postavkama velikobošnjačkog nacionalizma“.

Promicatelji velikobošnjačke politike – nastojeći očuvati nametnutim rješenjima međunarodnih birokrata iščašen izborni sustav – kontinuirano napadaju strane diplomate uključene u proces izmjena izbornog zakonodavstva te ocjenjuju kako je politika Europske Unije, usmjerena na pronalazak rješenja temeljenih na međunarodnim i domaćim presudama, odlučna u likvidaciji Bosne i Hercegovine. Takve konstrukcije u svom nastupu na televiziji N1 iznosi između ostalih i profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić te napominje da se „Europska unija samo deklarativno zalaže za cjelovitu BiH, a iza kulisa radi na njenom ‘brisanju s mape’ i formiranju velike Srbije, Hrvatske i Albanije“. Argument za takvu tezu mu je „dominacija“ desnice u Europskom parlamentu. A na pitanje o odnosu Turske prema Bosni i Hercegovini ide toliko daleko da govori kako i tamo desničari upravljaju vladom. Desničari u Turskoj i Europi jako se dobro sporazumijevaju i razumiju. „To je jedna pljačkaška familija.“

Hrvatska konstruktivna politika

I srpska politika u Bosni i Hercegovini povlačenjem iz državnih institucija pridonosi nestabilnosti, ali u svojim posljednjim izjavama Milorad Dodik jasno ističe da „nitko ne planira secesiju“ i da je to „mač laži, stavljen u ruku Republici Srpskoj“. Pokušavajući smiriti tenzije Dodik u intervjuu za Die Welt govori i o ratnim zločinima u Srebrenici te napominje da je „Srebrenica (za Srbe) teška trauma. Tamo se desio ratni zločin. Ubijeni su mnogi nevini ljudi: Srbi, Bošnjaci i drugi.“ Ipak, Dodik kontinuirano problematizira položaj novog Visokog predstavnika jer bi ga trebale imenovati države potpisnice Daytonskog sporazuma, što nije provedeno, niti ga je potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, što je nužan korak za njegovo imenovanje.

U trenutnim okolnostima politički predstavnici Hrvata, kao i posljednjih trideset godina, konstruktivno sudjeluju u svim razgovorima usmjerenim na pronalazak rješenja za funkcionalan opstanak Bosne i Hercegovine, politički predstavnici Srba na sve načine štite status Republike Srpske, za što su spremni dovesti u pitanje i djelovanje državnih institucija i same države, dok bošnjački političari na sve ugroze velikobošnjačkoj politici prijete ratom.

Koliko god strašno izgledao scenarij urušavanja trenutne bosanskohercegovačke stabilnosti uokvirene Dejtonskim ustavom, ta bi se kula od karata bez iskrena dogovora legitimnih političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata u Federaciji, a kasnijeg sporazuma i s predstavnicima Srba u pogledu pravednih izmjena Izbornog zakona, uz opasnost provedbe izbora 2022. i bez izmjena toga zakona, vrlo lako mogla srušiti i uzrokovati nove nestabilnosti na jugoistoku Europe.