Albaneže – kritičko pero duboka traga

Po habitusu Nikola Albaneže bio je pisac usredotočen na teme iz nacionalne povijesti umjetnosti i napose iz suvremene likovne produkcije, koju je kritički pratio u širokom multimedijalnim rasponu, od tradicijskih do suvremenih medija: crteža, slike, grafike, skulpture, videa, instalacija. Svojim perom ostavio je dubok trag na brojnim stranicama stručnih časopisa, dnevnih novina, u katalozima izložbi suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, tematskih i problemskih izložbi, publikacija, autorskih projekata i monografskih knjiga. U njegovim tekstovima čitali smo na izvrsnom hrvatskom književnom jeziku intrigantne analitičke prosudbe o djelima suvremenih umjetnika i studijske interpretacije klasika, dakle likovna djela u širokom rasponu od Vjekoslava Karasa, Ljudevita Šestića, Mihovila Krušlina do Zlatka Price, Ivice Šiška, Krune Bošnjaka, Munira Vejzovića, Tihomira Lončara. Već za studentskih dana involviran je svojim perom u likovnu stručnu problematiku i suvremenu stvaralačku produkciju multimedijalne likovne scene. Ubrzo po završetku studija povijesti umjetnosti, ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu javljao se tekstovima u novinama i stručnim publikacijama. Važno je spomenuti da je 1985. pohađao semestar na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi za predavače ruskog jezika, te 1989/90. dodiplomski studij muzeologije i potom poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod naslovom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine s usmjerenjem iz muzeologije. Od 1994. do 2000. kustos je u Gradskom muzeju Karlovac i voditelj Galerije Vjekoslav Karas. Od 2000. do 2002. zaposlen je u Kabinetu grafike HAZU. Petnaest godina, sve do 2015, izbornik je i voditelj Zimske likovne kolonije u Karlovcu. U to vrijeme, počevši od 2003, radi u Art magazinu Kontura i u Aukcijskoj kući Kontura. U Konturi, s prekidima, višegodišnji je urednik, i ovaj, posljednji njegov urednički broj koji je pripremio za tisak, izaći će postumno. Urednik je knjige s recentnim izborom studija o muzejima i njihovoj teoriji pod naslovom Eseji autora Tomislava Šole.

Nikola Albaneže bio je izniman likovni kritičar i povjesničar umjetnosti / Snimio Luka Stanzl  / PIXSELL

Od 2006. namješten je neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica (AC), gdje koncipira iznimno uspješan autorski projekt Muzej kravata, koji je s lijepim odjekom u kulturnoj javnosti Italije predstavio na 1. forumu kompanijskih muzeja u Milanu 2008. a poslije s jednakim uspjehom po hrvatskim gradovima u Splitu, Osijeku, Rijeci, Dubrovniku i Zadru. S entuzijastičkim zanosom promicao je projekt u brojnim i različitim medijima: tribinama, izložbama, u pisanim i elektroničkim medijima te s jasnom koncepcijom i u mediju skulptura po motivima kravate postavljenim u javnom prostoru. U tom kontekstu svakako valja spomenuti da je organizirao i uspješno promovirao Međunarodnu izložbu Izazov kravate 2006. u reprezentativnim prostorima u Beču (Palais Portia), Sofiji (Nacionalna galerija inozemne umjetnosti), Berlinu, Kopenhagenu (City Hall), Budimpešti (Cultural Institute of Providencia Budapest), Santiago de Chile (Lichthof Ministarstva vanjskih poslova), Strasbourgu (Europski parlament). U promicanju projekta pokrenuo je didaktičku izložbu Priča o kravati, koja se od 2016. trajno prezentira širom svijeta.

U razdoblju od 2004. do 2008. kao vanjski suradnik predavao je kolegij Muzejske izložbe na katedri za muzeologiju Odsjeka informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Školske godine 2013/14. predavao je kolegij Muzeologija na poslijediplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Više godina uređivao je Art magazin Kontura i suradnik je u časopisima Muzeologija, Informatica Museologica, Radovi IPU, Kvartal i dr. Autor je retrospektivnih izložbi Ljudevita Šestića i Vjekoslava Karasa 2001. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Sudjelovao je u radu međunarodnih simpozija: 2. svjetski simpozij gradskih muzeja u Barceloni 1995, Haus der Geschichte, Bonn, 1985. Zapaženo izlaganje održao je na konferenciji Muzeji društvene povijesti u Istanbulu 1995. Državni stručni ispit za zvanje kustosa položio je 1995, da bi šest godina poslije stekao stupanj višeg kustosa. U razdoblju od 2006. do 2014. predsjednik je Studijske sekcije ULUPUH-a, član AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara).

Autor je više monografskih knjiga: Tihomir Lončar, Ljudevit Šestić, Mihovil Krušlin, Petar Ujević, Željko Brguljan, Vesna Šojat, Velibor Maćukatin, Zlatko Prica (u suradnji s drugim autorima). Važno je spomenuti i knjigu Povijest hrvatskoga crteža (pred objavljivanjem), koja je integralna sastavnica velikog izdavačkog pothvata nakladničke kuće Znanje – već su objavljene reprezentativne knjige s temom hrvatskoga kiparstva i slikarstva. U posljednjoj godini života autorski je koncipirao izložbu 5. međunarodnog trijenala autoportreta pod naslovom Ja – između zbilje i imaginacije te intrigantan projekt prezentacije starih majstora iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti umjetnosti. Naime, u procesu obnove Akademijine palače i drugih zdanja od posljedica potresa Nikola Albaneže inicirao je kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU suradnju s muzejima u Rijeci, Dubrovniku i drugim gradovima s namjerom da upozna našu kulturnu javnost s tim remek-djelima. Upravo ta reprezentativna koncepcija s njegovim autorskim potpisom potvrđuje da je profesionalnom inventivnošću i stvaralačkom osobnošću ostavio trajnu vrijednost u hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

U neformalnom prijateljskom razgovoru s velikim žarom obrazlagao je svoj projekt iznoseći tezu da će u sljedećim godinama, sve dok se Akademijina palača ne obnovi od posljedica zemljotresa, hrvatska stručna i kulturna javnost upoznati vrijedna likovna djela europskih i hrvatskih umjetnika u vremenskom rasponu o dva stoljeća, od utemeljiteljske Strossmayerove zbirke i onih koje su kroz vrijeme obogaćivale fundus likovnim djelima. U nadi da će prvi izbor iz fundusa – preliminarno već dogovoren – biti postavljen u hrvatskim muzejima, zaživjeti skorom prezentacijom i zorno predočiti, uz recentni izbor nacionalnoga umjetničkog blaga, i kritičku koncepciju Nikole Albanežea, iz koje će se razaznati i njegov analitički postupak utemeljen na visokim profesionalnim kriterijima.