Naslovnica
![Građanina Josipa Broza htjeli smo pozvati za svjedoka](https://www.matica.hr/media/_versions/vijenac/725-726/03_gg_1_str_img_5279_small.jpg)
Razgovarao Goran Galić
Dražen Budiša, protagonist Hrvatskog proljeća u povodu 50. obljetnice
U jesen ’68. branio sam Deklaraciju kad više nitko nije. U tom govoru prvi sam javno prozvao Tita, zbog čega me Mladen Zvonarević, poznat po izjavi da je takve poput nas ubijao za vrijeme rata, rušio na ispitu i htio izbaciti sa ...
![„Topos“ hrvatske budućnosti i opstanka](https://www.matica.hr/media/_versions/vijenac/725-726/07_loncar_pxl_271021_90366340_small.jpg)
Piše Vladimir Lončarević
Matica hrvatska i hrvatski krajevi – Banovina, uz prvu godinu od potresa
Nakon što smo tijekom Domovinskog rata često slušali imena brojnih tragičnih, ali i slavnih mjesta s Banovine, ubrzo nakon Oluje sve je palo u zaborav. Ako je u potresu 29. prosinca 2020. bilo što dobro, onda je ono u tome što je ...
![Jedinstvena književna godina 1922.](https://www.matica.hr/media/_versions/vijenac/999-ikone/kolumna_viktor_zmegac_snimio_ratko_mavar_small.jpg)
Večernji zapisi Viktora Žmegača
Večernji zapisi
Teško je izvesti smotru djela objavljenih 1922. godine s obzirom na vrijednosnu i stilsku narav, jer takav pristup fenomenu nije primjeren. Sve su te književne tvorevine, svaka na svoj način, jednako važne i reprezentativne u stvaralaštvu dvadesetog stoljeća. Pirandello, Valéry, Proust, Mann, ...
![Dora Pejačević prvi put u Londonu](https://www.matica.hr/media/_versions/vijenac/725-726/29_bujic_211126_bbc_so_a_masterpiece_rediscovered_-_oramo_frang_-_credit_mark_allan_1291_izvor_bbc_kroz_mark_allan_small.jpg)
Piše Bojan Bujić
Dora Pejačević, Simfonija u fis-molu za veliki orkestar, op. 41, Simfonijski orkestar BBC-ja,
dir. Sakari Oramo, Barbican Center, London, 26. studenoga
Nova hrvatska poezija: Tomislav Domović
![Visoki sjaj orgulja i klavira iz Umjetničke radionice Heferer](https://www.matica.hr/media/_versions/vijenac/725-726/12_rudan_izbor_jg_zagreb_-_orgulje_sv.ivan__nova_ves_small.jpg)
PIŠE Mirna Rudan Lisak
Više od 170 godina obiteljske tradicije trajni je doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti
Tvrtku Heferer u Grazu utemeljio je Mihael Heferer (Graz, 1825–Zagreb, 1887), koji je izgradio niz orgulja u Grazu i Štajerskoj prije nego što je 1867. u Rečici kraj Karlovca realizirao svoje prve orgulje u Hrvatskoj. Građanin Zagreba postao je 1870, gdje se ...