Prva hrvatska adaptacija književnog klasika

Premijera Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci, Fahrenheit 451 u dramaturgiji i režiji mladog i u posljednje vrijeme često pohvalno spominjana Ivana Penovića, potaknula je znatiželjnike i ljubitelje dramske umjetnosti na dolazak u riječki hram kulture. Posebno se to vidjelo u većinom mlađoj publici koja je došla poduprijeti polaznike dramskog studija Riječkog kazališta mladih Kamov, koji su bili dio izvedbe.

Mario Jovev odličan je u naslovnoj ulozi Guya Montaga / Snimila Fanni Tutek-Hajnal

Redatelj svoju distopijsku dramsku priču zasniva na kultnom romanu znanstvene fantastike Raya Bradburyja eponimnoga naslova iz 1953, koji je nevjerojatno točno, iako na trenutke predimenzionirano, oslikao našu sadašnjost, što je zaista šokantno. Protagonist, Guy Montag, vatrogasac je spaljivač, primjeren vremenu fikcije koja ne definira vremenske okvire. U takvoj hipotetičnoj stvarnosti, u kojoj knjige i književnost postaju zabranjene i kažnjive, vlada superiorna tehnika, televizija, a vatrogasci više ne gase, već podmeću požare u kojima spaljuju knjige, ali i ljude koji se ne mogu od njih odvojiti. Montag obavlja svoj posao ne propitujući njegovu ispravnost jer vlast televizijom posve kontrolira društvo i određuje pravila ponašanja u kojima ne postoje emotivni međuljudski odnosi, pa su im životi posve isprazni i nezanimljivi i svi žive u strahu. Montag susreće simpatičnu, otkačenu, luckastu susjedu Clarisse, s kojom uspostavlja neobičan odnos, razgovarajući o prošlosti koju nije upoznao, a ta prošlost oslikava slobodan život u kojem su ljudi živjeli po svojim nahođenjima i osjećajima. Knjige su zabranjene jer navode na razmišljanje i stvaranje određenih ideja s kojima se vlast ne slaže, pa se zato spaljuju kao izvor nesreće za ljude. A televizijski zidovi golemih dimenzija tvore svijet zabave i zaborava, čime vlast narod bez znanja i svijesti o prevari i lažima odvodi u nove i nove ratove, u totalnu propast.

Bradburyjev roman Fahrenheit 451, hvaljen od kritičara i dobitnik mnogih nagrada, adaptiran je za radiodramu, a postao je i videoigrica, grafički roman, ali i sjajan film Françoisa Truffauta iz 1966, kao i još jedan film snimljen 2018. scenarista i redatelja Ramina Bahranija, a postao je i obavezna lektira hrvatskih srednjoškolaca.

U riječkom kazalištu roman Fahrenheit 451 prvi je put u Hrvatskoj postavljen i na „daske koje život znače“, a izvedba je, s jednom pauzom, trajala gotovo puna tri sata. Zanimljivu scenografiju u kojoj su pomični segmenti određivali mjesta događaja osmislila je Zdravka Ivandija Kirigin, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić scenu je oživio nenametljivom klasičnom kazališnom rasvjetom, koja je buknula u trenutku ljudske propasti. Kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović kostimima je pratila neodređenost vremenskih okvira, a posebno je bila dojmljiva glazba skladatelja Osmana Eyublua i Pedra Rosenthala Campuzana. Glumci su pokazali maksimum u režiji koja im nije dala prevelike mogućnosti izraza, a posebne pohvale idu Romani Tonković, koja je utjelovila Clarisse, Damiru Orliću kao Faberu i Mariju Jovevu, koji je nosio glavnu ulogu Guya Montaga. Prvi dio predstave bio je nedinamičan, kao dugo predavanje iz povijesti, u kojem su najbolji dijelovi bili dueti između Clarisse i Montaga, dok je drugi dio bio nešto razigraniji, posebno u dijelu gdje tri žene oslikavaju ispraznost života u „televizijskoj obitelji“, koje su zanimljivo odigrale Aleksandra Stojaković Olenjuk, Olivera Baljak i Biljana Lovre.

No ono što izvedbu čini predugom redateljska je neinventivnost u dinamici izraza, golem broj dugih monologa, rastočenih rečenica i predugih predavanja. Priča dramaturški nudi pouku, posebno za mlađu generaciju, ali cijeli se tekst redateljskim zahvatom mogao prepoloviti, a scensku radnju samim tim i više dinamizirati, razigrati i oživiti. No mladom i talentiranom dramaturgu i redatelju Ivanu Penoviću, koji ima zanimljive proplamsaje u izvedbi, nedostaje redateljskog iskustva, koje će, vjerujem, steći tijekom godina.