Strateško partnerstvo u politici ali i u kulturi

Trideset godina francuski čelnik države nije bio u službenom posjetu Hrvatskoj. Politički dijalog, gospodarska suradnja, obrambeni sektor, obrazovanje, kultura, znanstvena i upravna suradnja tvore cjelovitost produženoga strateškog partnerstva Francuske i Hrvatske. I dok većina hrvatskih medija bruji o kupnji francuskih vojnih zrakoplova Rafale, potrebno je sagledati ovaj posjet s daleko snažnijim porukama i dalekosežnim mogućnostima suradnje.

Hrvatska nije tradicionalno frankofona zemlja. Održala je čvrste identitetske i gospodarske veze sa Srednjom Europom, napose sa zemljama Višegradske skupine te Austrijom i Njemačkom. I kulturno te su zemlje snažno utjecale u Hrvatskoj, baš kao i Italija, barem njezini sjeverni predjeli. No francuska intelektualna tradicija i republikanizam duboko su ušli među hrvatske mislioce i političare u 19. i 20. stoljeću. Francuska je bila središnja točka doba prosvjetiteljstva; njezina vjernost idealima slobode, jednakosti, tolerancije i razuma bila je itekako vidljiva u pisanju i objavljivanju Encyclopédie. Francuska revolucija bila je jedan od najvažnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. Francuska je od tada bila ključna u širenju republikanskih ideala. Napoleonov kodeks, koji je utjecao na veći dio ostatka Europe i šire, smatra se jednim od najvažnijih pravnih dokumenata modernog doba.

Emmanuel Macron i Andrej Plenković na početku „nove ere francusko-hrvatskih odnosa“  / Snimio Patrik Macek / PIXSELL

Iako su latinski, njemački, mađarski, talijanski i hrvatski bili upravni jezici u Hrvatskoj, francuski jezik stoljećima je bio važan diplomatski jezik. Na primjer, francuski se mora koristiti – baš kao i engleski – za sve dokumente koje izdaje UN, osiguravajući da su svi ugovori UN-a jednako valjani u njihovoj engleskoj i francuskoj verziji. Francuska također desetljećima vodi vrlo aktivnu diplomatsku i kulturnu politiku. Alliance Française, sa svrhom promicanja francuskog jezika i francuske kulture osniva se već 1883. godine. U Monocleovu izvješću Soft Power 30 iz 2015. Francuska je bila na prvom mjestu u kriterijima „angažmana“, čiji je cilj mjerenje „dosega diplomatske mreže država i njihove predanosti velikim izazovima poput razvoja i okoliša“. Monocle je nadalje istaknuo da je „u smislu utjecaja, Francuska najbolje umrežena država na svijetu i članica je više multilateralnih organizacija od bilo koje druge zemlje.“ To može biti uzor usredotočenijoj hrvatskoj kulturnoj diplomaciji, a i Matici hrvatskoj.

Mate Rimac ispred Hotela Esplanade predsjedniku Macronu predstavio je nove modele Bugattija i Neveru / Snimio Luka Stanzl / PIXSELL

U ranim danima hrvatske državnosti Francuska je bila podosta suzdržana prema Zagrebu, ali se obrisi nove političke suradnje mogu vidjeti u zajedničkim stavovima prema potrebi rješavanja poteškoća između Bugarske i Sjeverne Makedonije, a posebno pri zaštiti konstitutivnosti i predstavljenosti tri naroda u Bosni i Hercegovini. Put prema boljem i politički jasnijem Schengenu od posebne je važnosti za Zagreb jer živimo na rubu prostora Europske Unije. No navedena trenutna politička pitanja tek su početni koraci boljim odnosima Pariza i Zagreba. Francuska je bila ponešto zapostavljena u hrvatskim vanjskopolitičkim odnosima te se oslanjala na Njemačku i Sjedinjene Države. Zato je povratak jačem strateškom partnerstvu vrlo pozitivan korak jer je Francuska jedina nuklearna sila EU, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, s razgranatom i moćnom diplomacijom kojom utječe po cijelom svijetu.

Takvu priliku Hrvatska može potražiti ne samo na području Jugoistočne Europe, gdje Francuska očito vidi zajedničke interese, već možda i više na širem sredozemnom području. Čist i održiv jadranski prostor vrlo je važna sastavnica cjelokupne orijentacije prema Mediteranu, a ovdje je Francuska jedna od predvodnica. Čini se da je Mediteran ponajprije predmet intelektualne strasti u Francuskoj. Prvo kao rezultat tvrdnje o latinskom svijetu, a zatim i njegove evolucije, Sredozemlje je ideja više nego područje geopolitičke projekcije (iako nedavni francuski interesi na Levantu otkrivaju novu dimenziju mediteranske politike). Taj argument dao je mnogo legitimiteta kolonijalnim pothvatima na Mediteranu, posebno u Magrebu. Trajna baština i utjecaj stoga je blagotvoran za hrvatski glas u širem mediteranskom području kao važnoj sastavnici hrvatskoga gospodarstva, prometa i identiteta.

Unutar „globalne diplomacije“ ekonomija je u središtu djelovanja. Kultura nije ozbiljno pitanje za raspravu, ali jest velika francuska posebnost i vjerojatno jedna od njezinih glavnih prednosti u globalizaciji. Oznake „kulturna suradnja“ i „frankofonija“ kriju jedinstven mehanizam i globalnu prisutnost kakvu nema nijedna druga država. U srazu velikih svjetskih sila Francuska je i danas utjecajna zahvaljujući svojoj kulturnoj mreži. Zahvaljujući kulinarstvu, tehnologiji, kulturi, načinu života, Francuska lako promiče svoje obrazovanje, vladu, digitalni napredak, gospodarstvo i uključivanje u svjetska pitanja. Macronov posjet Zagrebu stoga nužno treba promatrati kroz sveobuhvatnu stratešku mogućnost suradnje, koja nadilazi politička i obrambena pitanja.