Naturalis historia Gaja Plinija Starijeg

U Dvorani Ivana Pavla II. u organizaciji Ogranka MH u Dubrovniku predstavljena je 9. studenoga knjiga Gaja Plinija Starijeg Naturalis historia, odnosno Prirodoslovlje, knj. 9, O vodenim bićima, u vrsnom prijevodu Inge Belamarić. Knjigu su predstavili Zlatko Šešelj, urednik biblioteke Instituta Latina at Graeca, Slavica Stojan i prevoditeljica Inge Belamarić. U uvodnom dijelu Slavica Stojan govorila je o životu i djelu Plinija Starijeg, koji je umro 79. godine u dobi od 56 godina – poginuo je spašavajući obitelj svoga prijatelja od erupcije s Vezuva i zagušljivih plinova. Vijesti o njegovoj herojskoj smrti saznajemo iz pera Plinija Mlađeg, njegova nećaka koji je naslijedio njegovu materijalnu baštinu i njegovo ime. Plinije Stariji ostavio je iza sebe velebno djelo, više od stotinu svezaka ispisanih na papirusu s obiju strana. Da bi sve to napisao, radio je i noću i danju, pisao je i za vrijeme odmora i za vrijeme dugih putovanja jer bio je i dužnosnik Rima i rimski vojnik na visokim položajima. Sva su mu djela nepovratno izgubljena do našeg vremena. Preživjela je samo Naturalis historia, enciklopedijsko djelo od 37 svezaka u kojem je Plinije Stariji sakupio sva znanja svojeg vremena, a pisao ga je 28 godina. To kompilacijsko djelo donosi podatke o zemljopisu, kozmografiji, biologiji, poljoprivredi, medicini i umjetnosti i bilo je udžbenik u renesansi. Plinije Stariji ostavio je trag u cjelokupnoj europskoj kulturi, pa tako i u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti. Pisao je o istarskoj vuni, istarskom ulju, kamenicama i lijekovima životinjskog podrijetla. Ostavio je trag o postojanju stabla i plodova četruna. Njegov utjecaj pronalazimo u djelima Jurja Šižgorića, Marka Marulića i Marina Držića.

Inge Belamarić

Knjiga o vodenim bićima prvi je cjeloviti dvojezični latinsko-hrvatski prijevod 9. knjige Prirodoslovlja, u kojoj Plinije u 88 poglavlja donosi različite opise morskog svijeta. Inge Belamarić knjigu je prevela krasnim i kultiviranim hrvatskim jezikom. Komentirala je Plinija Starijeg detaljnim pojašnjenjima u fusnotama te napisala opširnu popratnu studiju kojom pobliže upoznaje čitatelja sa životom Plinija Starijeg i vremenom u kojemu je živio. Dodala je k tome i dijelove iz 32. knjige i tako omogućila čitatelju potpuni uvid u svijet Plinijeve vodene zoologije. Prijevod Inge Belamarić studiozan je i nadahnut. Misao tako glatko teče da se doima kao autentičan tekst, a ne prijevod. Čak i najteže prevodivi dijelovi Plinijeva teksta pod njezinom rukom postaju čitaocu zanimljivi i autentični. Urednik Zlatko Šešelj istaknuo je da je prijevod Inge Belamarić „na granici čudesnog“ i da ovakav tekst pripada među vrhunska djela prijevodne literature u Hrvatskoj. Prevoditeljica Inge Belamarić govorila je o izazovima s kojima se susrela prevodeći tekst. Uputila je zahvale Bruni Kuntić-Makvić, koja je sve svoje slobodno vrijeme posvetila čitanju prijevoda, nudeći bolja rješenja, te Jošku Belamariću.(Ana Rajić)