Ljubav u središtu istarske fešte od knjiga

U zbroju dvadeset i sedmo, a zbog izvanrednih pandemijskih okolnosti drugo ovogodišnje izdanje pulskog sajma knjiga završeno je 27. studenog dodjelom nagrade Libar za vajk knjizi Priznajem da sam živio, memoarskoj prozi slavnoga čileanskog pjesnika Pabla Nerude, objavljenima u nakladi Iris Illyrice. Posebnost ove nagrade, sadržana u spoju ili preklapanju prosudbe struke (jer nominirane naslove predlažu knjižari) i afinitetima publike (koja svojim glasovima odlučuje o pobjedniku) odražava duh istarske i hrvatske književno-kulturne institucije. Jedno je to od rijetkih mjesta gdje se knjiga, osim „kupiti po povoljnijoj cijeni“, može osjetiti bliskom i istinski doživjeti u desetodnevnom druženju s autorima, izdavačima i urednicima.

Fešta od knjiga s ljubavlju kao tematskom odrednicom, niti vodiljom i kohezivnim tkivom sveukupnosti festivalskih događanja otvorena je 19. studenog u Hali 2 Arena Trikotaže programom u režiji Matije Ferlina. Prema scenariju dramaturga Gorana Ferčeca, program – kroz koji je posjetitelje spretno provela glumica Dijana Vidušin – započeo je, kako književnom festivalu doliči, pjesmom, pulska je glumica recitirala neke od najpoznatijih ljubavnih stihova domaće i svjetske književnosti, a ravnateljica Sajma Magdalena Vodopija, kako bi odala počast bardu istarske kulture Dragi Orliću, zapjevala je uz pratnju istarskih glazbenika njegovu omiljenu pjesmu Tango malaria.

Programski dio festivala svečano je otvoren nastupom intelektualca i pisca Ivana Čolovića, osnivača i urednika dugovječne biblioteke XX. vek, koje je pola stoljeća obilježeno sajamskim predstavljanjem zbornika Pola veka XX. veka. „Knjige su nas naučile da ljubav i sloboda idu zajedno, da se ljubav ne može zadržati u granicama moralne, klanovske, vjerske, klasne ili nacionalne korektnosti. Prava je tek kad iz tih granica iskorači“, kazao je Čolović otvorivši tim riječima jedan od najdugovječnijih književnih sajmova na ovim prostorima koji je ove godine okupio impozantan broj domaćih, ali i stranih, majstora pisane riječi.

Pandemijske su okolnosti, ako ne zaustavile, a ono barem usporile predstavljačke aktivnosti pa su mnogi, ponekad i stariji naslovi, svojoj publici prvi put predstavljeni baš u Puli. Bio je to slučaj sa zbirkom priča Rujanska kupačica novinarke Mirjane Dugandžija, a u Puli su premijeru doživjeli i dugo očekivani romani hitoidnoga potencijala poput Zadnje ruke Renata Baretića. Održan je i tradicionalan Doručak s autorom, za koji su nasuprot kulturologu i sveučilišnom profesoru Aljoši Pužaru sjela eminentna imena domaće i strane književnosti Andrej Nikolaidis, Bors A. Novak, Andrijana Škunca i Sofija Andruhovič. Na sajmu su prigodničarskim okruglim stolovima obilježene i dvije za književni svijet velike obljetnice; Amort ili razorna ljubav označio je 200 godina od rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, dok je Pod Krležinim zastavama obilježeno četrdeset godina od Fricova odlaska, a nasljeđu jednog od najvećih autora hrvatske književnosti počast je odana i proglašenjem šestero finalista književne nagrade Fric. Dodjelom nagrade potkraj siječnja za knjigu poticajna stvaralačka atmosfera prelit će se i u godinu što dolazi.