Čitanje nas čini ljudima

Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Čitatelj i čitanje u digitalno doba održan je 11. studenoga u organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup priređen u Godini čitanja okupio je više od 120 predavača iz zemlje i inozemstva, koji su u šest paralelnih modula održali više od 70 predavanja. Istaknuti stručnjaci – komunikolozi, kroatisti, psiholozi, lingvisti, teolozi, bibličari, povjesničari, rehabilitacijski edukatori; znanstvenici: teoretičari i praktičari, svatko sa svoga područja osvijetlio je fenomen čitanja u digitalno doba. Pritom je u više predavanja upozoreno da razvoj suvremenih medija utječe na čitatalačku kulturu i psihologiju čitanja, a mladi čitatelji naviknuti na brzo primanje i dijeljenje sadržaja teže se snalaze s tradicionalnim tekstovima i poimanjem čitanja, što onda utječe i na rad nastavnika i poučavanje kako jezika i književnosti, tako i drugih područja. Stoga je u izlaganjima pozornost posvećena poticanju čitanja te se propitivalo kako i koliko čitaju mladi, kao i kako čitanje – posebno sadržaja na društvenim mrežama – utječe na izražavnje, širenje ili prevladavanje podjela i stereotipa, ali i na empatiju mladih.

Pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a Jerko Valković  / za KHS Bernarda Anja Buden

Čitanje otvara vrata vječnosti i čini nas čovjekom, rekao je na otvaranju skupa rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić. Akademik Davor Miličić upozorio je da se nalazimo u digitalnom dobu, koje često pruža nekvalitetne informacije i čitatelja odmiče od čitanja s razumijevanjem te je čitanje u pravom smislu riječi ugroženo. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać posvjedočila je da novo digitalno doba neće iz fokusa izgurati knjigu, jer je čitanje sfera koja duhovno, emocionalno i jezično obogaćuje. Državni tajnik Ivica Poljičak podsjetio je na aktivnosti koje Ministarstvo kulture i medija čini za popularizaciju i osnaživanje čitanja, a pročelnik Odjela za komunikologiju Jerko Valković istaknuo je interdisciplinarni značaj skupa jer „čitanje otvara vrata i omogućava upoznavanje kultura, razvoj mišljenja i svjetonazora te nudi susret s drugima, ali prije svega i susret sa samim sobom“.

Istaknuti zanstvenici na svojemu području održali su četiri plenarna predavanja, koja su bila uvod u dalji rad u modulima. Karol Visinko, profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u izlaganju o Primjeni strategija čitanja u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i književnosti prikazala je istraživanje koje je provela u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Istaknula je da je potrebno poraditi na samostalnosti u čitanju i izboru jer mnogi studenti ne mogu učiti, a da ne čitaju naglas. Dodala je da rezultati istraživanja upućuju na to da studenti redovito koriste strategije čitanja koje su usvajali uz svoje profesore, a one druge zanemare. To je pokazatelj važnosti intenziviranja vježbi koje će učenike i studente potaknuti na osviještenu primjenu različitih strategija čitanja, poručila je.

O Bibliji kao izvoru nadahnuća i korisnom štivu govorio je Andrzej S. Wodka, s Papinskoga lateranskog sveučilišta u Rimu, u izlaganju Biblija i rituali čitanja. Zašto čitati ono što je već pročitano? Naveo je da Biblija nadilazi puku ljudsku povijesnu komunikaciju i prikazuje kako Pripovjedač aktivno boravi u tekstu. Upravo unutrašnja snaga Biblije, istaknuo je Wodka, ima motivacijsku moć i privlačnost u njezinu repetitivnom čitanju. Biblija uvijek govori o ljudskom životu, koji uz nove izazove i promjene nudi niz odgovora na temeljna pitanja ljudske egzistencije u svakom povijesnom razdoblju, zaključio je.

Anita Peti-Stantić, s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je izlaganje Snaga koncentričnih krugova čitateljske sposobnosti: dubinsko čitanje popularnoznanstvenih tekstova u kojemu je istaknula važnost čitanja popularnoznanstvenih tekstova za razvoj općega intelektualnog vokabulara, apstraktnoga mišljenja i sposobnosti dubinskoga čitanja mladih u tijeku njihova osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja. Te tekstove trebalo bi, mišljenja je profesorica, predstaviti učiteljima zajedno s različitim metodama analize teksta i potaknuti ih na njihovo uključivanje u nastavni plan i rad s mladima.

Primjena aktivnosti medijske pismenosti u razumijevanju čitanja bila je tema predavanja Renee Hobbs sa Sveučilišta Rhode Island. Istaknuta stručnjakinja s područja medijske pismenosti istaknula je važnost te pismenosti kao pokretača aktivnosti koje osnažuju i pojedinca i društvo, ali i zaštitnika od dezinformacija i propagande koje razaraju društvene strukture. Učenici trebaju, kako je zaključila, učiti o medijskoj pismenosti i važnosti kulture čitanja, koja se znatno razlikuje od dominantnih kulturnih konvencija – materijalizma i konzumerizma.

Na skupu, održanu putem platforme Zoom, okupilo se više od osam stotina slušača – nastavnika i stručnjaka iz različitih područja, medijskih djelatnika, doktoranada i studenata, promišljajući zajedno s predavačima o čitanju i etičkom djelovanju, motivaciji za čitanje književnosti, razvoju čitalačke kulture, kritičkom čitanju jezika medija, krizi kanona, dijalektalnoj književnosti te odnosu čitanja, novih medija i umjetne inteligencije. Radovi sa skupa bit će objavljeni u zborniku.