Zavidna posjećenost Interlibera kovid-potvrdama unatoč

Premda je njegovo održavanje gotovo do posljednjeg trenutka bilo neizvjesno i unatoč nepovjerenju u mogućnost održavanja propisanog razmaka i poštivanja svih epidemioloških mjera na višednevnom događanju široka raspona publike, 43. izdanje međunarodnog sajma knjiga Interliber održano je od 9. do 14. studenog u trima paviljonima zagrebačkog Velesajma, a njegovi dobri rezultati i organizacija gotovo bez mrlje i propusta dokazuju da možemo biti sigurni i zajedno.

Povjerenje je, uostalom, bilo jedna od ključnih riječi otvaranja ovogodišnjeg sajma, a poslije i nit vodilja njegova triput odgađana i dvije godine iščekivana izdanja. Povjerenje je organizatorima iskazalo 330 izlagača iz četrnaest zemalja, a potom i posjetitelji, ljubitelji knjige. Bilo bi, uostalom, prilično teško zamisliti Godinu čitanja bez održavanja najvećega domaćeg sajma knjiga, no zbog epidemioloških su mjera, kao i po mišljenju mnogih previsoke cijene najma izložbenog prostora u paviljonima, koja je, unatoč realnim procjenama o smanjenju broja posjetitelja i, samim time, mogućnosti za ostvarivanje dobiti, tek neznatno smanjena, neki izdavači najavili su unaprijed povlačenje s ovogodišnjeg izdanja. Tako se, između ostalih, vlasnica izdavačke kuće OceanMore Gordana Farkaš Sfeci u medijskim nastupima pozivala na ekonomsku stranu organizacije, naglašavajući da popust od deset posto nije dovoljan uzme li se u obzir činjenica da će zbog uvođenja kovid-potvrda gotovo 50 posto necijepljenih potencijalnih posjetitelja biti u dolasku onemogućeno, dok je Marko Šunjić, vlasnik najveće stripu posvećene izdavačke kuće Fibra, kazao da, iako poštuje sve epidemiološke mjere i načela javnog zdravlja, ne želi svoje zaposlenike izložiti desetosatnom nošenju maske u zatvorenom i vrlo slabo ventiliranu prostoru velesajamskih paviljona. Usto, kazao je Šunjić uoči početka sajma, lanjsko mu je virtualno izdanje Interlibera donijelo neočekivano veliku zaradu i stoga će isti model primijeniti i ove godine.

43. sajam Interliber održan je na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 14. studenoga / Snimio Siniša Kosić / Zagrebački Velesajam

Zarada, moglo se čuti uoči otvaranja, i jest glavni motivator nakladnicima i izlagačima da u ova nesigurna vremena forsiraju održavanje velike manifestacije. Kvalitetna bi se rasprava mogla pokrenuti po pitanju istinitosti ovakve tvrdnje i promišljanja o tome mogu li hrvatski nakladnici preživjeti bez velikog sajma, koji se u očima mnogih posljednjih godina sveo na rasprodaju knjiga, no ostaje činjenica da se dio željenog profita mogao ostvariti i hibridnim izdanjem sajma i projektom Knjiga svima i svuda što ga Zajednica nakladnika i knjižara prigodno provodi još od Noći knjige, a kako bi i dislociranim ili zbog zaraze odustalim ljubiteljima knjige omogućila jednakopravnu kupnju.

Znači li to da su ovogodišnji Interliber pohodili samo pravi ljubitelji knjige? Teško je, a možda i opasno, na taj način posjetitelje dijeliti na „prave i krive“, ali ostaje činjenica da ovogodišnje izdanje mirnoćom i usporenošću neodoljivo podsjeća na ona prije desetljeća i više, kad su prolazi u paviljonima bili protočniji, gužve manje, a vremena za razgovor o knjizi i književnosti te nesmetan pregled novih izdanja neusporedivo više. U neslužbenom su nam razgovoru i mnogi nakladnici potvrdili da je Interliber ove godine izgubio „ono najgore“, nesnosnu gužvu, i time uspio u najvažnijoj misiji – povratku knjige čitatelju.

Doista, rijetko će tko Interliber 2021. pamtiti po popustima koji su se, kao i prethodnih godina, kretali u rasponu od 10 do čak 90 posto, po ekskluzivnom predstavljanju Službene kuharice Harryja Pottera u izdanju Lumena ili po tome što je, ni desetak dana po njezinu izlasku iz tiska, Profil na sajmu uspio rasprodati cijelo prvo izdanje Mračne kćeri tajanstvene talijanske književne senzacije skrivene pod imenom Elena Ferrante. Ne mogavši se pouzdati u ćudljivost virusa i variranje brojki mnogi nakladnici nisu, kao što je pretpandemijskih godina bila praksa, nakladničku produkciju oblikovali oko najvažnijeg tjedna u studenom, niti su za njega ostavili objavljivanje najatraktivnijih naslova. Tako je, primjerice, Hena com u rujnu objavila Nerazdvojne, nedovršeni roman Simone de Beauvoir, a u listopadu su predstavili Zagoreni šećer indijske spisateljice Avni Doshi, finalistice lanjske dodjele Bookera; Fraktura je na sličan način već predstavila romane Sally Rooney i spisateljskog dvojca pod pseudonimom Lars Kepler, kao i sjajnu knjigu M Antonija Scuratija. Interliberskoj su tradiciji, pak, ostali vjerni u nakladničkoj kući Vuković&Runjić, čiji će kontingent netom objavljenih znanstvenofantastičnih i romana spekulativne fikcije razveseliti mnoge zahtjevnije poklonike žanra. Iz te su nam izdavačke kuće kazali i kako promet ove godine jest manji nego prijašnjih, ali još je u granicama onoga što su očekivali i na što su, sudjelovanjem, pristali.

Više nego po književnim premijerama, ovogodišnji će se sajam pamtiti po redovima koji su, posebno tijekom vikenda, vladali pred njegovim ulazom. Naime, sukladno preporukama Stožera civilne zaštite, organizatori su ulaz omogućili samo uz predočenje kovid-potvrde, dok su oni bez nje, kako bi došli do toliko željene ulaznice, morali predočiti negativan rezultat PCR-testa ili se na licu mjesta, pred samim Velesajmom, testirati. Iako je takvoj mjeri predviđan krah, redovi za testiranje dokaz su u prilog potrebi za konzumiranjem kulture, pogotovo u ova krizna vremena. Izvanredno je organizirano bilo i kretanje izvan i u samim paviljonima; postavljeni brojači obavještavali su posjetitelje o trenutnom broju osoba u svakom od triju paviljona i po potrebi kod dosezanja maksimalnog broja onemogućavali ulazak. Unatoč tome, 50 je tisuća ljudi pohodilo ovogodišnji Velesajam, što, premda ne doseže brojke iz rekordnih godina, i dalje Interliber čini najposjećenijim, rekorderom među sajmovima.