PREDSTAVLJANJE PREDSJEDNIŠTVA MATICE HRVATSAKE

PREDSJEDNIK MATICE HRVATSKE

Miro Gavran (1961), hrvatski književnik, diplomirao je dramaturgiju u Zagrebu. Radio je u Teatru &TD, isprva kao dramaturg (od 1986), a potom i kao ravnatelj (1989–1992). Od 1993. radi kao profesionalni pisac. Autor je pedesetak dramskih tekstova, desetak romana (među njima i za mladež), dviju zbirki pripovijedaka te niza filmskih scenarija i libreta za mjuzikle i opere. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu: njegove drame i komedije doživjele su oko 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je više od četiri milijuna ljudi.

Snimio MIRKO CVJETKO

Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu u čiju se čast od 2003. u Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj i Srbiji održava kazališni festival (GavranFest), gdje se izvode predstave uprizorene isključivo prema njegovim dramama i komedijama. Dobitnik je tridesetak hrvatskih i svjetskih književnih nagrada, a odlikovan je i Europskom nagradom Dr. Alois Mock za promicanje i jačanje europskog jedinstva te Zlatnim ordenom časti za zasluge u Republici Austriji što ga dodjeljuje austrijski predsjednik. Tri su mu drame (Kreontova Antigona, Ljubavi Georgea Washingtona i Noć bogova) uvrštene u njemački antologijski izbor djela najboljih svjetskih dramatičara (Stuttgart, 2007), a drama Lutka uvrštena je u kinesku antologiju djela najboljih suvremenih istočnoeuropskih dramatičara (Šangaj, 2019). Roman Zaboravljeni sin uvršten mu je 2002. na Časnu listu Međunarodnoga vijeća za dječju knjigu (IBBY Honour List). Bio je hrvatski kandidat za Andersenovu nagradu, najvažniju svjetsku nagradu za dječju književnost (2016). Pokrenuo je i uređivao Kazališne novosti, književni časopis Plima, Dramsku biblioteku Teatra &TD, Antologiju radiodrame na Hrvatskome radiju. Utemeljitelj je zagrebačkoga Epilog teatra (1995) i suutemeljitelj Teatra Gavran (2002), u kojem od početka djeluje kao umjetnički voditelj. Pokrenuo je niz programa za poticanje stvaralaštva mladih pisaca, poput kazališne scene Teatra &TD Suvremena hrvatska drama; u Matici hrvatskoj pokrenuo je 1998. Kronometar, knjižnu ediciju u kojoj su tiskane prve knjige mladih hrvatskih prozaika. Održao je više od 1300 književnih nastupa u domovini i svijetu, nerijetko surađujući s Matičinim ograncima kao organizatorima. Kao pročelnik Matičina Odjela za kazalište i film (2000–2006) organizirao je seriju okruglih stolova i sedam međunarodnih simpozija. Među Matičinim izdanjima objavljene su mu zbirka pripovijedaka i priča Mali neobični ljudi (NZMH, 1989) i Odabrane komedije (2017). Od početka 1990-ih svojim književnim prilozima surađuje i u Matičinoj periodici. Od 2014. član je Matičina Glavnog odbora. Redoviti je član MH i DHK-a te član suradnik HAZU.

POTPREDSJEDNICI

Dubravka Oraić Tolić (1943) sveučilišna je profesorica, književna teoretičarka, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu i Beču. Magistrirala je temom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a doktorirala tezom o fenomenu citatnosti. Objavila je dvadesetak znanstvenih i esejističkih knjiga, tri knjige poezije, više prijevoda te oko sto pedeset članaka iz teorije književnosti i kulture. Knjiga Muška moderna i ženska postmoderna (2005) dobila je Vjesnikovu nagradu za knjigu godine, a roman Doživljaji Karla Maloga nagradu Ivan i Josip Kozarac. Nositeljica je Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi i dobitnica nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Profesorica je emerita i redovita članica HAZU. Članica je uredništva Matičine Hrvatske revije.

Damir Zorić (1960), etnolog, menadžer i državni dužnosnik, doktor humanističkih znanosti. Glavni je direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik uprave i prokurist Euroherc osiguranja od 2009. do 2020. Od 1991. do 2001. obnašao je niz dužnosti u Vladi i Hrvatskom saboru, radeći na poslovima skrbi za prognanike i izbjeglice, potom kao ravnatelj HZMO-a te kao hrvatski veleposlanik u BiH. Glavni je urednik Hrvatskog časopisa za osiguranje. Autor je knjiga Misionar i kulture drugih (2000), Ferdinand Konšćak ‒ misionar i istraživač, Zagreb (2002), Etnografije hrvatskih misionara (2011), Silva rerum, bilješke o ishodištima pučkih tradicija (2020). Bio je pročelnik Matičina Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu. Od 2006. biran je za gospodarskog tajnika, a time i člana Glavnog odbora i Predsjedništva MH. Predavač je na Sveučilištu u Mostaru.

Mario Jareb (1969), povjesničar, diplomirao je arheologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, a doktorirao je 2003. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu disertacijom Ustaški pokret od nastanka do travnja 1941. U Hrvatskom institutu za povijest radi od 1995. te istražuje povijest NDH i međuratnoga Ustaško-domobranskog pokreta. Od 2005. do rujna 2008. bio je član hrvatske delegacije pri Međunarodnoj radnoj skupini za održavanje sjećanja, edukaciju i istraživanje holokausta. Od 2016. do 2017. bio je član katoličkog dijela Mješovitog povjerenstva (Komisije) HBK i SPC koja je imala zadaću razmotriti ulogu blaženog Alojzija Stepinca prije Drugoga svjetskog rata, tijekom rata i nakon njega. Autor je niza znanstvenih radova i više knjiga.

Gospodarski tajnik

Snimio Matija Habljak / PIXSELL

Ivica Nuić (1954), gospodarstvenik, menadžer i sportski dužnosnik. Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske. Magistar ekonomskih znanosti. Čitav radni vijek, više od 42 godine, proveo je u gospodarstvu. Vodio je velike proizvodne poslovne sustave, posljednjih jedanaest godina poslovni sustav s više od 4500 zaposlenih. Od 2004. vlasnik poduzeća s više od 500 zaposlenih. Radeći na poslovima izgradnje i vođenja velikih investicijskih projekata stekao veliko iskustvo poslovnog vođenja, kontrole i upravljanja. Aktivan član Udruge BiH Hrvata Prsten u Zagrebu. U dvama mandatima predsjednik Kluba gospodarstvenika koji okuplja 210 poslovnih subjekata i realizira oko 6 posto hrvatskog BDP-a. Kao predsjednik Ženskoga košarkaškoga kluba Montmontaža višekratni je osvajač domaćih prvenstava i kupa uz zapaženu ulogu na europskoj košarkaškoj sceni. Nositelj spomenice Domovinskog rata.

Glavni tajnik

Marijo Dominiković (1962) diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu 1986. u Dubrovniku. Nakon studija radi u SOUR-u Dubrovkinja. U Dubrovačkoj banci pomoćnik je direktora kreditnog sektora od 1994. do 2001, kada postaje direktor dubrovačke podružnice Hypo Alpe Adria Bank. Potkraj 2011, na poziv dubrovačkog biskupa, dolazi na mjesto biskupijskog ekonoma, a zadužen je za financijsku sanaciju biskupije i tvrtki u njezinu vlasništvu te novi ustroj ekonomskih dijelova biskupije. U tom razdoblju događao se i povrat nacionalizirane imovine koja je biskupiji oduzeta za vrijeme komunizma. Angažiran je i na poslovima identifikacije i evidentiranja sve imovine kojom biskupija i župe raspolažu. Taj zahtjevan posao okončan je 2016. Sredinom 2017. zaposlio se u MSC Krstarenja u Dubrovniku u sastavu MSC Cruises grupe, gdje radi kao financijski kontrolor. Bio je gospodarski tajnik OMH u Dubrovniku. Sudionik je Domovinskog rata.

Književni tajnik

Božidar Petrač (1952), povjesničar književnosti, kritičar, prevoditelj i pjesnik. Objavio je niz knjiga posvećenih što hrvatskoj što stranim književnostima. Dobitnik je nagrada Julije Benešić, Rikard Jorgovanić i Nagrade Grada Zagreba za životno djelo. Sastavio je niz tematskih antologija hrvatskoga pjesništva i priredio izbor iz djela niza hrvatskih književnika. Bio je izvršni urednik biblioteka Vrhovi svjetske književnosti i Hrvatska katolička baština, za koju je priredio djela Ive Lendića, Mate Ujevića, Kerubina Šegvića i Pavla Tijana. Bio je u dva mandata predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je urednik Republike, časopisa DHK-a. Glavni je urednik nakladničke kuće Alfa. Član je uredništva Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Preveo je niz knjiga s francuskoga, većinom klasika, i s talijanskoga jezika.