Ljekovita borba za život i ljudskost

Prva Noć kazališta održana 2009. u 43 kazališta i 21 gradu pridružila se tada popularizaciji različitih kulturnih sadržaja, a inicijator i koordinator manifestacije široka opsega koja se događa 20. studenog u Hrvatskoj je inicijator Dječje kazalište Dubrava.

Trinaesta po redu Noć kazališta drugu se godinu zaredom odvija u nezahvalnim okolnostima. Lanjski je program bio nešto skromniji te je obuhvaćao i predstave preko internetskih platformi poput Zooma i Vimea. Manifestaciju je obilježila hibridnost – jednom nogom uživo, a drugom umreženi. Ove godine ide se uglavnom uživo, s potvrdama. U zagrebačkom Kerempuhu igrat će Ja od jutra nisam stao Une Vizek. U Teatru Exit Cabaret – koncert za žlice i gitaru Nikole Nedića i Marija Joveva. ZKM ima na repertoaru Mladež bez Boga Boruta Šeparovića po motivima istoimenoga romana Ödöna von Horvátha.

I ovogodišnje izdanje Noći kazališta nudi bogat program uživo, s potvrdama / Izvor službena stranica Noći kazališta

Što se tiče drugih gradova, splitski HNK tradicionalno ima glazbeni program, izvest će operu Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija u režiji Jelene Bosančić pod ravnanjem maestra Jure Bučevića. HNK u Zadru bit će posvećen vlastitom gradu predstavom Di smo sad, moja Stoše Živka Nižića, a u režiji Zorana Mužića. Šibenski HNK obilježit će manifestaciju predstavom za djecu i mlade Velika staklena avantura u produkciji Teatra Boom. Za tekst i režiju zaslužne su mlade glumice Martina Čvek i Tina Orlandini, dok će u večernjem terminu Enes Kišević i Robert Kurbaša izvoditi Pupačićeve i Miličevićeve stihove kao More… priča o prijateljstvu i pjesništvu. U HNK-u u Varaždinu igrat će Jaje, Prijateljice i Skriveno. Svojevrsni nastavak predstave Horor diptih u režiji Ksenije Krčar nastao je prema pričama Sredni Vashtar i Gabriel-Ernest Hectora Hugha Munroa Sakija.

Bogat kazališni program odvijat će se i u Koprivnici, Oklaju, Rovinju, Sesvetama, Dubrovniku, Bujama, Bjelovaru, gdje će zaigrati Alisa u zemlji čudesa, Susedgradu, Virovitici (Individue/t, autorski plesni projekt Lare Frgačić i Endija Schrottera). GKL Rijeka vratit će se Ježevoj kućici. Trešnjevački Cekate imat će cjelodnevni program igrokaza, radionica i predstava.

Narodno sveučilište Dubrava domaćin je 1. stručnog skupa Kazališna publika / Projekt Asset, koji se održao virtualno 11. studenoga kao uvod u samu manifestaciju. Kako navode organizatori: „Na stručnom skupu svoje će zaključke istraživanja o kazališnoj publici i problematici razvoja iste predstaviti partneri iz projekta Asset, iz glavnih gradova Češke, Austrije, Bugarske i Finske. Također, prezentirat će se i hrvatsko iskustvo provedbe, tumačenje rezultata, te mogućnosti primjene rezultata istraživanja. Na stručnom skupu održat će se panel sudionika projekta s temom kako se nositi s izazovima istraživačkih projekata u segmentu kazališne djelatnosti, te drugi panel o budućnost razvoja publike u Hrvatskoj, kao i o gorućoj temi mijenja li pandemija našu publiku.“ Publika kao goruća tema, ona koju se bilo u polju teatrologije, sociologije ili interdisciplinarnih znanosti poduže zanemarivalo, zadnje dvije godine ulazi u središte interesa bilo na nezavisnoj sceni (koja je primorana provoditi istraživanja ne bi li poboljšala poslovanje i preživjela), bilo kroz prizmu opće društvene krize (primjerice ovogodišnji VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?) ili unutar raznih kazališnih udruženja i projekata, ponovno u svrhu osluškivanja različitih modela opstanka.

Bogat program 13. Noći kazališta s jedne nam strane govori: da, kazalište je tu, među nama i trebamo biti sretni što je program i ove godine brojčano zavidno bogat. S druge strane, teško je u ove protekle dvije godine ostati optimističan. Predstave se i dalje otkazuju (zbog bolesti glumca, straha publike ili novih restrikcija). Ono što se događa na sceni odraz je svega onoga što se događa u društvu – moralna kriza, strah od bliskosti, umjetnost koja je osuđena na uzmicanje te posljedično sve manje izvedbi. U tom uzmicanju i dalje najviše ispaštaju slobodni umjetnici i nezavisna scena. Parafrazirajući Camusa u eseju Čovječanstvo u krizi možemo reći da umjetnost živi jedino ako svi zajedno vjerujemo da imamo nešto zajedničko, da imamo nešto što nas povezuje. Nema odlaska u kazalište bez povezivanja gledatelja i glumca. Nema ni same umjetnosti bez rizika. Ona ne drži stvari pod kontrolom. Nije politika. Ako želimo punokrvnu umjetnost, ne trebamo nužno puno gledalište, trebamo i hrabrost. Neka nas Noć kazališta uz povremeni opuštajući smijeh podsjeti kako se u kriznim vremenima, barem na daskama, ona ljekovito bori za život i ljudskost.