Matica odgaja mlade novinare

Od 21. do 24. listopada na Korčuli je održana 11 Komunikološka škola Matice hrvatske u organizaciji Matičina Odjela za medije.

Svečanom otvaranju 21. listopada prisustvovala je gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević. Uz dobrodošlicu izrazila je  radost što je organizator ponovno odabrao upravo Korčulu, kao i što je Grad Korčula uz Grad Zagreb ponovno imao priliku poduprijeti projekt. Školu su potom i službeno otvorili pročelnik Odjela za medije MH Igor Kanižaj (Fakultet političkih znanosti) te Danijel Labaš s Fakulteta Hrvatskih studija, ujedno voditelji Komunikološke škole.

Radni dio Škole započeo je predavanjem profesora s Fakulteta političkih znanosti Domagoja Bebića o medijskoj kulturi i politici na društvenim mrežama. Studentima FPZG-a već je bio poznat koncept predavanja profesora Bebića, kao i njegova dobra upoznatost s trendovima nešto mlađih generacija. Tako smo online predavanjem započeli s u tom trenutku najvažnijom temom u području društvenih mreža – rebrendingom Facebooka, a posebno je zanimljiv bio koncept medijske prehrane koji je Bebić stavio u prvi plan predavanja. Nastavljamo s premisom da se dijalog više ne njeguje u medijskom svijetu, kao i s time da sive zone više ne postoje – polarizacija je sve veća.

Budući novinari i komunikolozi, studenti Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta hrvatskih studija te Hrvatskog katoličkog sveučilišta s voditeljima Komunikološke škole MH ispred gradske Vijećnice u Korčuli / Snimila Tamara Kvas

Uslijedila je Marijana Grbeša-Zenzerović, također profesorica Fakulteta političkih znanosti. U svojem predavanju o medijatizaciji publike predstavila nam je suvremeno medijsko političko okruženje te pojasnila elemente političke komunikacije. Objasnila je kako je danas razdoblje ekonomije pažnje, što je, zapravo, najvrednija roba. Upravo zato postoji toliko clickbaitova, odnosno mamilica. Također, publike zahtijevaju interpretativno novinarstvo, ali se i zatvaraju u echo-komore jer nemaju potrebe razgovarati s neistomišljenicima.

Sljedeći dan započeli smo malo drukčije uz upoznavanje kulturne baštine i povijesti grada Korčule. Stanka Amadeo iz TZ Grada Korčule provela nas je kroz grad, pokazala nam jedinu ulicu u gradu bez stuba (tzv. Ulicu mislilaca), objasnila da je liječnik nekad doista bio besplatan i živio je preko puta Vijećnice, a obišli smo i rodnu kuću Marka Pola.

Nakon toga upućujemo se prema lokalnom mediju, Radiju Korčula. Mala redakcija krije troje novinara i tehničara, a program se sastoji od lokalnih vijesti i drugih sadržaja važnih za otok. U svojoj emisiji ugostili su Katju Knežević (FPZG), Magdalenu Magdić (HKS), Maju Vranić (FHS) i profesora Labaša. Uz ugodan razgovor koji je vodila bivša studentica FPZG-a, novinarka Dora Lozica, studentice su podijelile dojmove s Komunikološke škole.

Dok su oni u eteru, tehničar nam pokazuje stotine CD-ova, radio, gramofonsku ploču... Prepuna prostorija rukom ispisanih podsjetnika, telefonskih brojeva i novina odaje čari redakcije. Tek što smo počeli istraživati police s pločama svih mogućih žanrova, novinarka je zahvalila sugovornicima i završila emisiju.

Službeni dio Škole nastavlja predavač s visokog učilišta Edward Bernays, Franjo Skoko. U predavanju objašnjava kako komunicirati ideje u javnosti, ali i kako nastupiti pred publikom. Govori nam da moramo poznavati publiku kojoj se obraćamo i znati kakav dojam želimo ostaviti. Napominje da je važno publici napomenuti koliko će naš govor trajati pa istovremeno govori nama, polaznicama Škole, da mu je ostalo još devet minuta. I zaista, svoje predavanje završava za devet minuta.

Na njegovo se predavanje nadovezao profesor Labaš uz uvodni komentar da je baš odlično nastupati nakon izvrsnoga govornika. No profesor Labaš u predavanju zaista potvrđuje svoje komunikološke vrline; govori nam praktične stvari, preporučuje kratke i interpretativno naglašene rečenice i podsjeća: „Ne zaboravite da je glavni protagonist komunikacije zapravo slušatelj!“ Posebno ističe neverbalnu komunikaciju, kao i činjenicu da nas nitko ne može prisiliti da kažemo ono što ne želimo.

Da se ne bismo zasitili predavanja, u pauzi smo posjetili dominikanski samostan, gdje nas je dočekao fr. Srećko Koralija – čovjek koji poznaje čak osamnaest jezika. Proveo nas je kroz crkvu i maslinik, a njegova obrazovanja i poznavanja tolikih jezika dotakli smo se tek na kraju.

Sljedeći dan prisustvovali smo predavanju o upravljanju nacionalnim identitetom i imidžom: percepciji hrvatske politike u Europi i svijetu profesora Bože Skoke. Brzo nas je razbudio činjenicom da s hrvatskom putovnicom možemo ući u 170-ak zemalja te nas to izdvaja od većine zemalja svijeta.

Prije nego što smo u petak navečer završili s radnim dijelom i krenuli u večernje razgledavanje grada, profesor Kanižaj zamolio nas je da ispunimo anonimnu anketu. Bilo je zanimljivo drugo jutro u subotnjoj radionici pod naslovom Što svatko od nas može učiniti za kvalitetniji dijalog u društvu? vidjeti kako svatko od nas može pridonijeti razvoju društva. Nakon toga pridružili su nam se gimnazijalci, učenici trećeg razreda Srednje škole Petra Šegedina sa svojom razrednicom Josipom Favro Kurtović. Nismo ni znali kako će uslijediti pravo natjecanje.

Trebali smo učenicima predstaviti projekt kojim bismo privukli mlade ljude glasanju na parlamentarnim izborima. Zanimljivo je da od šest grupa i scenarija samo jedna nije predložila primjenu popularne platforme TikTok. A upravo su nju učenici izabrali kao pobjedničku jer ih jedino ova grupa nije ograničila na društvene mreže i tako stereotipno pristupila učenicima kao generaciji koja je ovisna o online svijetu. Možda je upravo to bio najzanimljiviji dio subotnjega jutra jer su nas poučili da budemo otvoreni i svjesni stereotipa kojima smo izloženi.

Poslijepodne je bilo rezervirano za javne nastupe i vježbe pred kamerom, a posljednje je predavanje održala nagrađivana novinarka i urednica s velikim profesionalnim iskustvom, Korčulanka Ivana Petrović (Nova TV). Započela je s nekoliko osnovnih informacija o sebi pa predložila da postavljamo pitanja. I zaista, pitanjima nije bilo kraja, a odgovori su bili i više nego vrijedni divljenja.

Iako Ivana Petrović sama nikada nije imala uzora i preporučila nam istu stvar, teško je ostati ravnodušan na sva njezina postignuća tijekom karijere. Također, ne može ostati nezapaženo njezino široko znanje o vanjskoj politici, lakoća raspolaganja informacijama, ali i jednostavnost nje kao osobe. Autentičnost je riječ kojom bismo najbolje mogli opisati njezin životni opus.

Pod dojmom napuštamo Vijećnicu i krećemo do OPG-a Eko Škoj u obližnjem mjestu Žrnovo gdje nas u autohtonoj kući dočekuju Dijana i Jelena Marović, koje nas upoznaju s lokalnim proizvodima i specifičnostima eko proizvodnje i turizma.

Zadnji smo dan kratko proveli u Veloj Luci. Dojmila nas se jednostavnost mjesta, a istovremeno prošao neki osjećaj sjete u rodnom mjestu Olivera Dragojevića. U takvu smo se raspoloženju uputili u naše posljednje odredište, Blato. U lijepo uređenom mjestu oduševilo nas je gostoprimstvo stanovnika, a u Kulturnom centru proveli su nas kroz arheološku zbirku Kopila, posjetili smo svetište Blažene Marije Propetog Isusa Petković te Etnokuću Barilo i njihovu bogatu i iznimno dobro očuvanu etnografsku zbirku.

U obilasku Blata pridružila nam se i predsjednica Ogranka MH u Blatu Ivana Anić. Razgled grada, ali i Komunikološku školu, službeno smo završili uz govor voditelja, a uručene su nam i diplome. Kako je vrijeme prolazilo, tako nas je već počela obuzimati nostalgija, iako smo još bili na Korčuli.

I bit ćemo još dugo na Korčuli, barem u mislima. Tko bi pomislio da je moguće toliko dobiti u nekoliko dana. Nova poznanstva i prijateljstva, interaktivna predavanja i praktične radionice, otkrivanje novih mjesta, upoznavanje povijesti, kulturne baštine i gastronomije našega lijepog otoka teško će biti samo tako zaboraviti. A tko bi i htio? Do sljedeće Škole, adio!