Sto godina Muzičke akademije

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu započela je svečanim koncertom održanim 16. listopada u okviru ciklusa Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog Lisinski subotom proslavu stote obljetnice postojanja. Pod naslovom Alumni 100 svečanost je predstavila Simfonijski orkestar Muzičke akademije pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i uz sudjelovanje solistica Jadranke Gašparović, violončelo, i Martine Filjak, klavir. Na programu su bile skladbe Ljetni diptih za violončelo i orkestar Stanka Horvata, Koncert za glasovir i orkestar Milka Kelemena i Istarska suita za orkestar Natka Devčića.

Pijanistica Martina Filjak

Navedene osnovne informacije o događaju u Velikoj dvorani KDVL te subotnje večeri 16. listopada tek su šturo nabrajanje činjenica iza kojih se nalazi cijelo stoljeće postojanja i djelovanja danas najveće i dakako najstarije visokoškolske ustanove u Hrvatskoj na kojoj se obrazuju profesionalni glazbenici različitih struka te muzikolozi i glazbeni pedagozi. Priča započinje 1921, ali tada je već bila nastavak uvođenja glazbenog obrazovanja u okvirima glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda osnovane 1829. Glazbena je škola 1916. prerasla u Hrvatski konzervatorij, a nakon nekoliko promjena imena od 1921. ustanova djeluje kao Kraljevski konzervatorij, potom od 1922. kao Kraljevska muzička akademija, a od 1923. pod imenom Muzička akademija visokoškolska ustanova okuplja pet odsjeka: za klavir i orgulje, za orkestralne instrumente, za solo pjevanje, za kompoziciju i pedagoški odsjek namijenjen učiteljima glazbe i zborovođama.

Maestro Nikša Bareza

Dakako, nije ovo prigoda za ispisivanje povijesnog tijeka razvoja Muzičke akademije, koja je od 1979. članica Sveučilišta u Zagrebu, ali širu je javnost zacijelo dobro informirati da je riječ o doista važnu jubileju visokoškolskog učilišta s kojega su stasali brojni glazbenici, mnogi svjetski ugledni solisti, bilo pjevači bilo instrumentalisti ili dirigenti, brojni profesori i od utemeljenja Odjela za muzikologiju 1970. i brojni muzikolozi, jer riječ je o visokoškolskoj ustanovi koja svakako pretpostavlja prirodnu ili bogomdanu nadarenost svojih studenata, da bi se talent obogatio i intelektualno nadopunio nužnim znanjima, stjecanjem tehničkih vještina i radne discipline.

Violončelistica Jadranka Gašparović / Press Lisinski / snimio Željko Puhovski / CROPIX

Glazbena čarolija

Dirigent i dvije solistice, izabrani za prvi svečarski koncert započete proslave stote obljetnice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu – a u pozdravnom je govoru aktualni dekan Igor Lešnik najavio dalja umjetnička događanja – pripadaju vrhu piramide koja zapravo tek započinje stjecanjem visokoškolske diplome profesionalnih glazbenika. Maestro Nikša Bareza taj je vrijedni „papir“ stekao prije šezdeset godina pa je svečani koncert ujedno bio i njemu posvećena svečanost. Za studentice i studente okupljene u Akademijinu Simfonijskom orkestru bilo je zacijelo itekako važno iskustvo pripremiti program pod vodstvom tako iskusna i u svjetskim razmjerima afirmirana hrvatskog veterana dirigentskog štapića. Činjenica da je već 17. listopada program ponovljen u Velikoj koncertnoj dvorani Blagoje Bersa pod ravnanjem dirigenta mlađe generacije Pavla Zajceva i sa solistima violončelistom Jankom Frankovićem i pijanisticom Katarinom Nevom Biondić dobar je organizacijski potez početka svečarske godine. Dakako, šteta je da koncert iz KDVL nije bio u HRT-ovu prijenosu jer je publike u dvorani bilo malo zbog epidemioloških mjera. Oni pak koji su uspjeli prisustvovati doživjeli su doista čaroliju.

U novoj zgradi otvorenoj 2014. Muzička akademija dobila je svoj trajni dom i okupila sve odsjeke pod istim krovom / Izvor Wikipedija

Kada je riječ o violončelistici Jadranki Gašparović i pijanistici Martini Filjak, moguće je ustvrditi da su to dvije glazbene umjetnice koje su od najranije studentske dobi upozoravale na vlastite umjetničke kvalitete, a njihove su životne putanje dokazi ostvarene konkurentnosti na međunarodnom planu. Dakako, nerijetko svjedočimo odavanju priznanja umjetnicima, dakle i glazbenicima, tek nakon što se uspiju potvrditi „vani“, ali s druge je strane to i opravdano jer samo hrvatski prostor ipak je odveć malen i ograničen za stjecanje većega ugleda. Ali to je već neka druga priča! Jadranki Gašparović i Martini Filjak čestitke za odlično muziciranje.

Prilika za nove početke

Izbor djela na koncertu, kojim je započeta akademska godina u kojoj će se trajno podsjećati na stotu obljetnicu postojanja Muzičke akademije, pokazao je da su upravo u zgradi u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, a poznato je da je do 2014. godine, do preseljenja u novoizgrađenu Muzičku akademiju – nedvojbeni ukras cjelovitog sveučilišno-kazališno-muzejskog kompleksa Trga Republike Hrvatske – obrazovani odlični, itekako produktivni i međunarodno konkurentni skladatelji. Za svečani koncert odabrani Natko Devčić, Milko Kelemen i Stanko Horvat svojim djelima dokazuju temeljne značajke kojima se hrvatska glazba ravnopravno uključuje u europski, dakle i svjetski kontekst glazbenog stvaralaštva, a to su iskonska nadarenost, vladanje tehničkim skladateljskim znanjima i nužnim umjetničkim vještinama, kao i stilska inovativnost stvaralačkih doprinosa. Pa ako je dokaz vrijednosti nacionalne glazbene produkcije njezina repertoarna uključenost u koncertne programe, tko bi ako ne mi sami, hrvatski glazbenici i dakako svi koji se glazbom profesionalno bave, dakle i muzikolozi, trebao vjerovati u vrijednosti tih glazbenih ostvarenja? A onda ih i promicati. Proslava 100. obljetnice najstarije visokoškolske i najveće glazbenoobrazovne ustanove u državi odlična je prigoda za nove početke. Nadajmo se da će tijekom godine pred nama mnogo toga biti ostvareno, pa i svim aktualnim epidemiološkim ograničenjima i još prijetećoj koroni usprkos.