IZJAVE: Božidar Petrač, Dubravka Oraić Tolić, Željko Holjevac i Stipe Botica

Božidar Petrač,
književnik i književni tajnik Matice hrvatske

Napad na ljudska prava

Knjiga memoarskih zapisa u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća donosi svjedočenja tadašnjih djelatnika i članova Matice hrvatske uglavnom iz raznih ogranaka koji su u to doba bili osnovani i koji su djelovali u različitim sredinama diljem Hrvatske. Kako je vidljivo iz većine tih zapisa, mnogima je Hrvatsko proljeće trajno i vrlo tjeskobno obilježilo živote. Doživjeli su ga i nosili kao veliku i bolnu traumu.

Snimio MIRKO CVJETKO

Od života provedena u zatvoru do vrlo mučnih trenutaka koje su naknadno proživljavali, sve do demokratskih promjena 1990, a nakon glavosjeka u Karađorđevu glavnih i istaknutih političkih lidera Hrvatskoga proljeća i glavnine intelektualaca sabranih oko Matice hrvatske i nekih drugih hrvatskih kulturnih institucija. Memoarski zapisi bjelodano pokazuju svu ideološku zadrtost i rigidnost tadašnjega partijskog sustava, koji je nemilosrdno gazio ljudska prava i dovodio mnoge osobe, ni krive ni dužne, u takve situacije koje je bilo vrlo teško preživjeti i ostati normalan čovjek. Knjiga može poslužiti za otrežnjenje i svima onima koji i dan-danas hvale ili pokušavaju relativizirati ondašnje represivno razdoblje jugoslavenskoga komunizma.

Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske i priređivačica izdanja

Mali ljudi i velika povijest

Životne sudbine glavnih nositelja Hrvatskoga proljeća poznate su i opisane u različitim knjigama i publikacijama. Nisu međutim zabilježene sudbine manje poznatih i nepoznatih sudionika i suputnika Hrvatskoga proljeća. Ideja projekta bila je prikupiti iskustva i memoarske zapise tzv. malih ljudi koji su bili dionici velike povijesti. Na poziv Matice hrvatske stiglo je tridesetak zapisa različita opsega i stilizacije. Prilozi su pisani različito, a neki imaju literarnu vrijednost. Ono što ujedinjuje sve priloge sustavni je državni teror na cjelokupnome teritoriju Republike Hrvatske: pretresi, uhođenja, zastrašivanja, gubitak posla, oduzimanje putovnica, a u inozemstvu u hrvatskoj emigraciji i prijetnje likvidacijom.

Dok sam uređivala zbornik, vidjela sam da u proljećarske sudbine pripada i slučaj moga supruga Benjamina. Zamolila sam u Državnome arhivu njegov dosje, no dobila sam na svoje veliko iznenađenje i vlastiti dosje, koji je bio čak i deblji. To me potaknulo da napišem sjećanje na našu zajedničku priču, koja je obilježila naše biografije, a posvjedočuje isti sustavni državni teror kao i u svim drugim sudbinama.

Sretna sam što sam u Matici hrvatskoj dobila povjerenje da uredim ovaj zbornik. Jer u njemu je sačuvan duh Hrvatskoga proljeća i sudbine neposrednih svjedoka državnoga terora nakon gušenja Proljeća od Iloka do Metkovića, od Nove Gradiške do Beča. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika bila je kulturni temelj, borba liberalnoga krila Saveza komunista Hrvatske i studentski pokret toga doba bili su politički temelj, a sudbine malih ljudi sudionika Proljeća emocionalni su temelj hrvatske državnosti koja će se ostvariti nakon dvadeset godina.

Ova je knjiga puna emocija. Tako je treba i čitati.

Željko Holjevac,  povjesničar i ravnatelj Instituta Ivo Pilar

Svjedočanstva iz prve ruke

Hrvatsko proljeće nacionalni je pokret i važna postaja na putu prema hrvatskoj nacionalnoj državi. Nakon što je hrvatski narod – u stoljetnom razvojnom luku od Ljudevita Gaja i njegova elitnog kruga preporoditelja do Stjepana Radića koji je nacionalnu ideju donio u svaki hrvatski dom –t izrastao u modernu europsku naciju, ostalo je otvorenim pitanje konstituiranja nacionalne države kao krajnjeg cilja svakoga nacionalnog pokreta.

Snimio MIRKO CVJETKO

Matica hrvatska je bila jedno od važnih središta proljećarskih strujanja 1971, iako je Hrvatsko proljeće širi proces koji obuhvaća pripremne godine prije 1971, kao i odjeke poslije te godine sa specifičnom simboličnom težinom. Neki ga smatraju i „drugim narodnim preporodom“ u kojem su važnu ulogu imali istaknuti pojedinci, studenti i različite društvene skupine širom Hrvatske i među Hrvatima izvan Hrvatske. Slabije je pak poznato da su u tom nacionalnom zanosu ostavili važan trag i razni manje poznati akteri čiji su memoarski zapisi obuhvaćeni u ovoj knjizi.

U knjizi se nalaze 24 memoarska zapisa koji svjedoče o popriličnoj teritorijalnoj disperziranosti proljećarskog „otiska“ u Belišću, Blatu na Korčuli, Iloku, Metkoviću, Novoj Gradišci, Novskoj, Požegi, Šibeniku, Trogiru, Zagrebu i drugim hrvatskim sredinama, ali i izvan Hrvatske, npr. u BIH, Kanadi i drugdje.

S progonom proljećara nastupila je poznata hrvatska šutnja, ali je nacionalni pokret iz 1971. oslobodio silnu pokretačku energiju, koja je nagovijestila stvaranje samostalne hrvatske države dvadeset godina poslije. Memoarski zapisi, okupljeni u ovoj knjizi, pokazuju da je ta pokretačka energija u hrvatskom društvu bila duboko kapilarna.

Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske

Nepokolebljiv duh matičara

Snimio MIRKO CVJETKO

Ova knjiga spomenik je i zahvala svim matičarima za ono što su pred pedeset godina učinili za Hrvatsku. Sintagmom Hrvatsko proljeće označujemo sve ono što se u Matici i oko nje događalo od 1967, od Deklaracije, do Karađorđeva 1971. i brojnih optužnica koje su nakon toga uslijedile. Znao je hrvatski narod, taj jedini pravi Matičin saveznik, da je Matica hrvatska ustanova koja ga neće nikada iznevjeriti i da će uvijek biti zaštitnica hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, prava narodna akademija, pouzdan i dosljedan čimbenik hrvatstva. Matica hrvatska ima mnogo značajnih i znakovitih datuma tijekom svoje povijesti. No nedvojbeno je da je Hrvatsko proljeće jedno od najljepših razdoblja hrvatske borbe za demokraciju i ravnopravnost.

Posebno zahvaljujemo tadašnjim Matičinim upravnim tijelima i mnogobrojnom članstvu što su sve zacrtane ciljeve besprijekorno počeli ostvarivati, bez obzira što su znali da će izazvati bijes ideologiziranih struktura. Znali su da će mnogi aktivni članovi biti na meti policijskih i sudbenih struktura, što svjedoče i ovi zapisi. To ipak iskrene matičare nije pokolebalo, uporno se gradilo državotvorno hrvatstvo, posijale ideje koje će se 90-ih ostvariti.