IZ OGRANAKA

Drniš

OMH u Drnišu obilježio je 30. obljetnicu progona naroda drniškog kraja u velikosrpskoj agresiji postavljanjem spomen-ploče na Napoleonovu putu, ispod Knezova u Drnišu, kojim je velik dio naroda drniškog kraja u noći 16. na 17. rujna 1991. pronašao spas pred nadirućom velikosrpskom agresijom.

Spomen-ploča u Drnišu

Ploča je svečano otkrivena 13. rujna 2021, uoči obljetnice. (Stipe Ramljak)

Donji Miholjac

OMH u Donjem Miholjcu organizirao je stripovski susret s Dubravkom Matakovićem, grafičarom, ilustratorom, strip-crtačem, autorom animiranog filma, dviju kazališnih predstava, profesorom na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (studij ilustracije). Govorio je o svojim počecima crtanja stripova u vrijeme gimnazijskih dana, što se nastavilo i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. „Neformalno sam diplomirao na stripovima“, kazao je, i time dao smjer svojim umjetničkim interesima. Osvrnuo se na rad tijekom Domovinskog rata, kada je crtao stripove za Nedjeljnu Dalmaciju, na niz stripova koji izlaze pod naslovom Overkloking o obitelj Škakljivđija kao aktualni društveni komentar tema kao što su COVID-19, cijepljenje, samopopisivanje...

U planu je izrada monografije u kojoj bi se saželo najvažnije iz njegova stvaralaštva, koju će predstaviti i u Donjem Miholjcu. Slijedilo je gledanje kratkometražnog animiranog filma Cigla nastala 2012. u produkciji Zagreb-filma koji se bavi ksenofobijom. Mataković se kratko dotaknuo autorstva dviju kazališnih predstava Iz Kabula s ljubavlju i Iz Kabula s ljubavlju TU, jedinstvene po tome što je kazališna predstava s nastavkom. U njima se okušao kao pisac jer je adaptirao svoje stripove, no potpisuje i scenografiju, kostimografiju i glazbu. Govorio je i o iskustvu rada sa studentima, posebno o studiju ilustracije na kojem je jedan od obveznih predmeta strip. Potkraj susreta govorio je o glazbi, vinkovačkoj rock-sceni, nekadašnjim i današnjim akterima – Goran Bare, Satan Panonski, ali i skupini Septica u kojoj je on vokal. Na ulazu u veliku vijećnicu dvorca bila je postavljena izložba stripova koje su nakon susreta posjetitelji mogli uzeti te uz autorov potpis ponijeti kući. (Zrinka Jurčević)

Jastrebarsko

OMH u Jastrebarskom i Gradsko pjevačko društvo Javor 8. listopada u novootvorenoj pivnici Zlatni lav pripremili su druženje u povodu odlaska u mirovinu dugogodišnjeg ravnatelja i osnivača Glazbene škole Jastrebarsko Dragutina Fabijanića te dolazak na funkciju ravnateljice Ive Barač.

Jaskanski matičari, Javoraši i njihovi gosti u Zlatnom lavu / Snimio Matija Grgas

Oboje profesora aktivni su članovi OMH u Jastrebarskom te su uvelike pridonijeli radu i djelovanju Ogranka u proteklih jedanaest godina. Dragutin Fabijanić i Glazbena škola bili su domaćini brojnih Matičinih akcija i česti suradnici na programima Ogranka i Javora. Iva Barač redovito nastupa na Matičinim programima (na poetsko-glazbenom programu Svetom Duhu na čast nastupila je jedanaest puta), a od 2017. dirigentica je i voditeljica Gradskog pjevačkog društva Javor, koje djeluje u sklopu Ogranka. Predsjednica Ogranka Klementina Škrabe zahvalila je profesoru Fabijaniću na svemu što je učinio za Ogranak i Javor izrazivši nadu da će i dalje surađivati u programima kao savjetnik, dirigent i saksofonist. Druženje je najavilo novu sezonu kulturnih programa Ogranka te proba i nastupa za Javor. Uz predsjedništvo jaskanske Matice te članove Javora prisutni su bili i drugi aktivni matičari – načelnik Općine Krašić Josip Petković Fajnik, „dobri duh Dola“ Josip Bakalas, liječnica i autorica knjige Liječnici jaskanskog kraja Dunja Čop te svećenici Ivan Bingula i jaskanski grkokatolički župnik Marjan Jeftimov. Prisutni su bili i djelatnici Glazbene škole Jastrebarsko Vlasta Fabijanić i Janko Frkonja. Za ukusni domjenak pobrinula se Andrijana Vrabac i njezin Zlatni lav, a za originalne torte i dekoracije zaslužna je Ivana Horvatić. (Klementina Škrabe)

Samobor

U velikoj dvorani Centra za mlade Bunker u Samoboru održani su 30. susreti samoborskih pjesnika Pri svetem Mihalu. S obzirom na visoki jubilej, program je održan tijekom tri dana: 27. rujna uživo je na Radio Samoboru emitirana emisija u kojoj je voditelj Zoran Perović s članovima Ogranka najavio Susrete, podsjetivši da je manifestacija od velikog kulturnog i književnog značenja za grad Samobor i njegove žitelje.

Jubilarni susret Pri svetem Mihalu,  nastup VA Samoborke

U Gradskoj knjižnici 28. je rujna predstavljena knjiga Carolina Samoborska, životne staze jedne dobrotvorke (priča o Dragici Vrbenski, o životu hrvatskog iseljeništva, povijesti Samobora i susretima s poznatim osobama) autorice Marije Hrvoj, tiskana u nakladi Ogranka. Knjigu su predstavili Zlata Bujan Kovačević, urednica izdanja Đurđa Vuković i Zoran Perović. Vijenac je položen 29. rujna na rodnoj kući Dragice Vrbenski u samoborskom Gornjem kraju te je potom u Centru za mlade Bunker održana središnja manifestacija 30. susreta samoborskih pjesnika Pri svetem Mihalu. Sudjelovali su pjesnici Ogranka MH Samobor čitajući svoje stihove tiskane i u prigodnom Zborniku. U glazbenom dijelu programa nastupio je VA Samoborke. Voditelj Susreta Zoran Perović podsjetio je na doprinos pokojnog Željka Bradića, dugogodišnjeg voditelja VA Samoborke, naglasivši kako je uglazbio brojne stihove nastale na Susretima te je ostvarena i suradnja na izradi Pjesmarice samoborskih autora, objavljene u izdanju Ogranka. Predsjednik Ogranka Gordan Črpić uručio je priznanja pjesnicima koji na Susretima sudjeluju punih trideset godina. Dobitnicima ovogodišnjih nagrada Dragica Vrbenski za najbolju pjesmu na standardnom jeziku i za najbolju pjesmu na dijalektu: Snježani Zakanj Radovanić za pjesmu Zrno pijeska i Zoranu Peroviću za pjesmu Idu ženske z bistričkeg proštenja nagrade i pohvalnice uručila je Marica Jelenić.
U velikoj dvorani MH u Zagrebu 6. listopada održana je promocija knjige Janka Dimnjakovića Retrovizor, dugogodišnjega člana OMH u Samoboru, koji je kao liječnik gotovo cijeli životni vijek proveo radeći u Samoboru. Osim proze Dimnjaković piše i stihove, a posebno mu je drag haiku-izričaj. Nazočne je uvodno pozdravio Stipe Botica, predsjednik MH, knjigu su predstavili autor Janko Dimnjaković, urednik Emil Makovička i recenzentica Ana Batinić. Završnom riječju nazočnima se obratio i predsjednik OMH u Samoboru Gordan Črpić. Emil Makovička naglasio je: „Pred vama je memoarska proza Janka Dimnjakovića. No tu riječ treba uzeti vrlo uvjetno. Jer za razliku od njegove poezije iz zbirke Aleja slobodnih strijelaca, gdje ‘maske’ Ezre Pounda sreću ‘latinštine’ Ernesta Dowsona i za razliku od njegovih kratkih priča, sabranih u zbirci Razbojnici su ustali još ranije, a koje je neki kritičar opisao kao ‘rat svjetova u svakoj priči’, Retrovizor je pažljiva vožnja unatrag, u nastojanju da se odvezemo uskom stazom, a da pritom ne oštetimo auto. A na drugoj strani otvorit će nam se prošli svijet, toliko raznobojan da ga nemamo s čime usporediti ...“(Lada Lokmer)

Trogir

OMH u Trogiru predstavio je 22. rujna u dvorištu Kneževe palače dvije knjige: Marinski običajnici i Baština izgubljene Bosiljine, djelo Roka Ivande. Marinske običajnike predstavio je Josip Dukić, voditelj istraživačkog Centra Don Frane Bulić. Riječ je o rukopisu sačuvanu u arhivu župnog ureda u Marini kraj Trogira, koji je transkribirao, priredio za tisak i popratio bilješkama i komentarima povjesničar umjetnosti, franjevac trećeredac i glagoljaš pok. Anđelko Badurina, a uredio Ivan Pažanin. Knjiga sadržava običajnike župne crkve sv. Jakova i crkve sv. Ivana Krstitelja te bratovštine Gospe od Ružarija u Marini iz 1890.

Predstavljanje dviju knjiga Ogranka MH u Trogiru

Marinski običajnici zanimljivi su svima zbog sadržaja, opisuju što se sve radi i moli na pojedine blagdane u godini i kako se to s vremenom i dolaskom novog župnika mijenja, koje su „pristojbe“ pojedinih molitvenih usluga, ali zanimljivi su i lingvistima, liturgičarima i povjesničarima. Običajnici su ono što danas zovemo scenarij onoga što se događa u crkvi, u svakoj pojedinoj lokalnoj crkvenoj zajednici. O knjizi Baština izgubljene Bosiljine govorio je don Stipe Perkov u ime sunakladnika Jurlinovih dvora (Drage, Primošten). Autor Roko Ivanda poznaje povijest Bosiljine, prostora između Trogira i Šibenika, po arhivskim izvorima i literaturi, ali i po još živim predajama koje je pronicavo zapisao. U knjizi se osim o kulturno-povijesnoj baštini kraja govori i o trpljenju i odricanju, o sušama, o dugim zimama, o živini koja će „krepat“ i „dičini“ koja će „plakat“, ali nikada bez tračka optimizma, koji je hrvatskoga čovjeka i održao na povijesnim vjetrometinama. Znanstvenom akribijom i iscrpnim ispitivanjima, potvrđenim arhivskim i terenskim istraživanjima, Roko Ivanda ostvario je rezultate okupljene u knjizi, zalazeći u potleušice u marinskim, primoštenskim, zagorskim, rogozniškim selima, u težačke kuće, u kužine obrtnika, ali i u gradske salone, opisujući ljude, krajolike i kulturne tvorevine, razlažući društvene krajobraze, kulturnu baštinu. U ime OMH u Trogiru govorila je predsjednica Danka Radić, koja je istaknula da je Baština izgubljene Bosiljine još jedna izdavačka uspješnica OMH u Trogiru koja donosi putopisno-povijesnu studiju, odnosno sintezu prikaza povijesti i kulturno-povijesne baštine Bosiljine, koja je ove godine od MH dobila Zlatnu povelju kao jedan od najuspješnijih izdavačkih pothvata ogranaka MH. (Danka Radić)